Kada je, prošle sedmice, Nepoznat Neko bojom nasrnuo na Turbe sedam braće, Sarajevo je na trenutak zastalo: kome smeta mjesto što čuva uspomenu na sedam nevino pogubljenih ljudi? Priča o ovom Turbetu je, bar tako volimo misliti, priča o onom slobodarskom duhu grada na Miljacki, koji je u stanju vijekovima pamtiti nepravdu, kao opomenu da se ne ponovi. Sedmorica braće, ukopani u turbetu, braća su zapravo po svojoj sudbini, nisu bili u srodstvu, nisu čak ni živjeli u isto vrijeme, oni su žrtve vlasti koja je naprosto tražila krivce. Turbe je zato davno postalo mjesto gdje sadaku daju i oni koji ne znaju proučiti Fatihu, Sarajlije će reći – mjesto koje donosi smiraj i nadu baš svima. Utočište je jednako bolesnima kao i studentima pred ispit, turistima zanimljiva atrakcija, iako je poprilično skrajnuto, a svi koji su ga obilazili potvrdit će da uz njegove prozore mnogo češće stoje žene nego muškarci. Zna to sigurno i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, koja je požurila da agresiju na Turbe poprati važnim obećanjem kako će – koliko sutra, valjda dok svi pročitaju njezinu instagramsku objavu – poslati radnike da prefarbaju Turbe. Islamska zajednica nije čekala ni Benjaminu ni njezine bojitelje, Turbe je očišćeno, mi svi pošteđeni Benjamininog divljenja samoj sebi u akciji, no da li je gradonačelnica išta naučila? Razumije li ona uopće šta je sadaka?
Čitajte kolumne Vildane Selimbegović:
A trebalo bi. Ne zato što je ponosna Sarajka (piše na Instagramu), nego zato što je gradonačelnica i postala zahvaljujući političkoj sadaci, kao zamjena sa SDP-ove klupe, nakon što je sramno miniran izbor Bogića Bogićevića na tu dužnost. Naš Dragan Markovina je sjajno primijetio da je Benjamina najbolji dokaz koliko nam je na čelu glavnog grada Bosne i Hercegovine trebao jedan Bogić, no našu gradonačelnicu ništa ne zaustavlja: ona želi još jedan mandat u istom uredu! Ova javna sarajevska tajna zapravo je višemjesečna trakavica čiji su mozaik popunjavale vijesti o njezinom obilasku političkih pragova i pravljenja kombinatorike kako da ostane ponosna djeliteljica baklava i cvijeća. Kolega iz Avaza Danijal Hadžović prije koji dan je najavio kako je – izgleda – shvatila koliko je i unutar trojke, koja ju je izabrala, primjedbi na njezino gradonačelnikovanje, zbog čega je samoljubiva Benjamina najvjerovatniji kandidat SDP-a za načelnicu u Novom Sarajevu. Kako to i priliči gradonačelnici, Benjamina je donedavno bila stanarka općine što vrijedi 10 drugih (citat: Bakir Izetbegović), Centra, dakle, no politička ambicija joj je promijenila prebivalište. Prvobitno je, tvrde dobro obaviješteni, računala da bi iz Novog Sarajeva, kao nositeljica liste za Gradsko vijeće, lakše dobacila do o(p)stanka u željenom uredu, sad je već u fazama kad bi da ide na sigurno.
Lokalni izbori su se ozbiljno primakli, a kampanje su i dalje a la Benjamina, neutemeljene samokandidature i unutarstranački obračuni. Barem u Federaciji. U Republici Srpskoj šok je izazvala Centralna izborna komisija BiH odbijanjem SDS-ove liste. Dodika još niko nije pitao je li to onaj isti CIK na koji juriša intenzitetom secesije kojom prijeti BiH, a on vaga šta će reći jer konstantnom ofanzivom na državu pokušava anulirati vlastito povlačenje s entitetskim izbornim zakonom i zakonom o tzv. stranim agentima. Opozicija mu je slaba, Jelena Trivić i Nebojša Vukanović ne libe se sukoba s njim, PDP se zabavio Banjalukom, no tek nakon SDS-ove žalbe CIK-u i raspetljavanja cijelog slučaja moći će se govoriti o omjerima snaga. Do tada će proći i svesrpski sabor, gdje Dodik najavljuje Vučićevu podršku planovima o velikoj Srbiji s tolikim žarom da je jasno kako pazara još nema. No, to su već regionalne prijetnje miru koje ćemo svakako slušati – i već slušamo – i u kampanji za lokalne izbore. Najzanimljivija općina u cijeloj zemlji je svakako Srebrenica, kojoj Dodik više ne negira samo genocid nego i postojanje. SDP, Narod i pravda, DF i Naprijed BiH zajednički podržavaju Muhameda Avdića u kandidaturi za načelnika, dok je SDA-ov Hamdija Fejzić najavio nezavisnu kandidaturu i ima podršku udruženja iz Srebrenice. Što će reći da dogovora (još) nema, a ovdje bi uistinu bio prijeko potreban.
HDZ-u i Čoviću hrvatski premijer Andrej Plenković već od danas uzvraća podršku, a kao novost može se promatrati najava ozbiljnije ofanzive stranaka trojke na srednju Bosnu. Najagilniji je SDP, no najveće bitke opet se očekuju za Sarajevo. Tu trojka – iako već drugi mandat vlada Kantonom – ima i najviše problema. Čini se čak manje sa SDA nego u vlastitim redovima, naročito u centralnim gradskim općinama. U već pomenutom Novom Sarajevu Hasan Tanović se nije proslavio, a kao najozbiljniji kandidat za načelničku poziciju u ovoj općini spominjala se prilično aktivna Vildana Bešlija iz Naše stranke. U tom bi slučaju SDP ili NiP kandidirali načelnika za Općinu Centar, no aktuelni Srđan Mandić je baš a la Benjamina. Njegovim (ne)radom su svi nezadovoljni, čak (priča se) i lider NS-a Edin Forto, inače Mandićev kum, međutim, Mandiću se osladilo načelnikovanje i NS i SDP su pristali da ga podrže. Pitanje je šta će NiP, čiji je cijeli klub u Vijeću imao preozbiljnih problema s načelnikom, koji ne štedi funkciju kada se treba obračunavati s neistomišljenicima. Irfan Čengić, SDP-ov načelnik u Starom Gradu, nikom nije sporan i uz njega će ostati i DF.
E, sad, onaj sporazum koji je SDA najavila za Sarajevo još pretprošle sedmice, nije ugledao svjetlo dana ni prošle hefte. Kako je javno obećavao Faruk Kapidžić, kantonalni šef SDA, nakon što se NES povukao, Stranka za BiH, DF i SDA su trebale usuglasiti neke sitnice da bi zajedničkim snagama krenuli u osvajanje glavnog grada BiH, a i pokazali da SDA – vjerovali ili ne – ima koalicijske kapacitete. U te svrhe šef partije je lično angažirao svog pulena Harisa Zahiragića, koga i inače predstavlja kao uzor partijskog djelovanja. Ovom se to toliko dopalo da je iz svih dogovora prvo isključio bazu, a onda šakom i kapom dijelio budućim partnerima pozicije kao da je koalicija postizborna. Očekivano, lideru SBiH je ostavljen Novi Grad, gdje SDA treba podržati Semira Efendića, a onda je halaljeno i Novo Sarajevo, gdje bi u ime SBiH kandidat trebao biti doskorašnji član SDA Muamer Bandić. DF će za Centar kandidirati Denisa Graca, a SDA će svoje bitke voditi rubno, daleko od gradskih općina. I kada su svi povjerovali da je deal napravljen, Zahiragić se ukazao sa protokolom kojim se svi potpisnici obavezuju da će koalicijske kapacitete iskoristiti da izaberu gradonačelnicu iz SDA i to – imenom i prezimenom – Sebiju Izetbegović. Potpisi se još čekaju, Kapidžić više ne obećava nove datume, a njegov prvopretpostavljeni Zahiragić voljenu izabranicu SDA uvjerava kako su i boje spremne za novo krečenje njezine buduće kancelarije. Zli jezici tvrde da su ova kandidatura i koalicijski sporazum, s obzirom na njezine uvijek dobre veze sa SDA, naprasno promijenili Benjaminine ambicije i da više ne smatra kako ide s konja na magarca. Kuda će Sarajevo, rano je reći. Izbori nas ionako redovito podsjete da uvijek može gore. Eno Dodika, živi dokaz.