Kada su bosanske izborne vlasti Miloradu Dodiku oduzele funkciju predsjednika Republike Srpske, on se potrudio da djeluje kao da ga to ne pogađa.
Umjesto toga Dodik je uputio vlastiti izazov institucijama koje ga pokušavaju svrgnuti.
“Šta ako ja odbijem?” upitao je.
Bosna bi uskoro mogla saznati odgovor
“Dodik, ključni balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, nalazi se na vlasti ili oko nje u Bosni još od 2006. godine, stalno zadirući u šavove složene, multietničke države. Ta država je nastala 1995. godine Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio rat koji se širio bivšom Jugoslavijom dok se ona raspadala 1990-ih, potaknuto tadašnjim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i njegovom žestokom kampanjom stvaranja “Velike Srbije”, piše CNN.
Iako je Dejton zaustavio rat u Bosni, zemlja je ostala podijeljena po etničkim linijama. Bosna se sastoji od dva entiteta: Federacije, gdje Bošnjaci (bosanski muslimani) dijele vlast s Hrvatima, i srpski Republike Srpske. Iznad njih postoji uglavnom nemoćna državna vlast i strani “Visoki predstavnik”, koji je ovlašten širokim ovlastima da provodi sporazum i čuva mir.
Dodik – koji godinama prijeti otcjepljenjem od Bosne i “ponovnim ujedinjenjem” sa Srbijom – osuđen je u februaru zbog nepoštivanja naredbi Christiana Schmidta, trenutnog visokog predstavnika. Prošle sedmice, žalbeni sud potvrdio mu je kaznu od godinu dana zatvora i zabranu obnašanja javne funkcije u trajanju od šest godina. Iako je izbjegao zatvor plativši novčanu kaznu, bosanska Centralna izborna komisija je u srijedu odlučila primijeniti zakon koji automatski uklanja zvaničnika s funkcije ako je osuđen na više od šest mjeseci zatvora.
Nakon dvije decenije potkopavanja državnih institucija i ohrabren bezvoljnim reakcijama Evropske unije, mnoge u Bosni iznenadila je brzina kojom su vlasti provele sudsku presudu.
“Od 2006. Dodik je činio sve da oslabi institucije Bosne i da iznutra isprazni državu”, rekla je za CNN Arminka Helić, koja je pobjegla iz ratom zahvaćenog područja 1990-ih, a sada je članica britanske Doma lordova.
Dodaje da misli da nije očekivao da će se, “nakon svih njegovih prijetnji i buke, iko usuditi dovesti u pitanje njegov položaj”.
Sada je pitanje hoće li Dodik otići mirno ili pružiti otpor, dodala je ona.
Za sada, čini se da je druga opcija vjerovatnija. Dodik je zaprijetio da će spriječiti održavanje novih izbora – po potrebi i silom – te se obratio saveznicima u Beogradu, Moskvi i Budimpešti za podršku.
“Predaja nije opcija”, poručio je Dodik.
Moskva, koja odavno računa na Dodika da unosi nemir na Balkanu, upozorila je da bi se regija mogla oteti kontroli. Njena ambasada u Bosni upozorila je da zemlja čini “historijsku grešku”.
“Zar se zaboravio njen ugled “evropskog bureta baruta”…?” upitala je.
Otvori prema Trumpu
“Kada je Dodik prvi put došao na vlast, zapadni diplomati su bili oduševljeni. Nakon krvoprolića 1990-ih, činio se kao najava ere stabilnosti. Za Madeleine Albright, tadašnju američku državnu sekretarku, Dodik je bio “dašak svježeg zraka”.
No, od tada se Dodik preoblikovao u nepokajanog nacionalistu, koji negira genocid nad 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine, najzloglasniji masakr rata, i često se sastaje s Putinom u Moskvi”, navode.
Godinama je napadao strukturu Dejtonskog sporazuma, otežavajući rad državnih institucija na teritoriji svog entiteta i prijeteći konačnim otcjepljenjem Srpske od ostatka zemlje. Posebno se sukobio sa Christianom Schmidtom, trenutnim visokim predstavnikom i bivšim njemačkim ministrom u vladi kancelarke Angele Merkel.
“Dodik Schmidta predstavlja kao teret oko vrata Srpske, tvrdeći da njegove ovlasti gaze volju srpskih birača”.
Od njegove osude, evropski saveznici su počeli preuzimati njegovu odbranu. Viktor Orbán, mađarski premijer, slučaj protiv Dodika opisao je kao pokušaj “nametnutog visokog predstavnika da ga ukloni zbog protivljenja njihovoj globalističkoj agendi”.
Marko Đurić, ministar vanjskih poslova Srbije, također je rekao da Schmidt provodi “politički lov na vještice” koristeći “nedemokratske metode” kako bi osujetio “volju naroda”.
Fokusiranje kritika na Schmidta je “pametna strategija”, rekao je za CNN Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.
Čak i braniteljima bosanskih institucija teško je opravdati ovlasti date Schmidtu. Visoke predstavnike imenuje vijeće sastavljeno od nekoliko zapadnih država, a ovlašteni su nametati ili poništavati zakone, te imenovati i smjenjivati zvaničnike. Paddy Ashdown, bivši britanski poslanik i nekadašnji visoki predstavnik, rekao je da mu je ta funkcija davala “ovlasti koje bi svakog liberala trebale posramiti”.
“Niko drugi u Evropi danas, barem u njenom demokratskom dijelu, nema tu moć: da se jednostavno probudi, pristupi svojoj web stranici i objavi nove zakone, odluke i smjene ljudi”, rekao je Ćerimagić.
U potrazi za snažnijom diplomatskom podrškom, Dodik je počeo pojačavati svoje obraćanje administraciji Donalda Trumpa, tvrdeći da je, poput američkog predsjednika, i on žrtva “pravosudnog progona” od strane “neizabranog birokrate”.
Ponovivši kritike koje je potpredsjednik JD Vance iznio u svom govoru u Minhenu ranije ove godine, Dodik tvrdi da evropske vlasti, pokušavajući ga ukloniti s funkcije, ignorišu volju naroda.
Također je pokušao sebe prikazati kao progonjenog hrišćanskog lidera u zemlji s muslimanskom većinom.
“On želi da sebe predstavi kao srodnu dušu, tamo negdje u malom entitetu na Balkanu, koja prolazi kroz iste kušnje i nevolje kroz koje je prošao predsjednik Trump, ali i kao jedinog branitelja vladavine prava i hrišćanstva od haosa”, rekla je Helić.
“Očajnik”
Odluka izbornih vlasti protiv Dodika stupit će na snagu nakon što istekne rok za žalbu. Tada će biti raspisani prijevremeni izbori u roku od 90 dana.
Ipak, ostaje nejasno ko će sprovesti tu odluku ako Dodik odbije da se povuče ili opstruira održavanje novih izbora. Iako je EU u martu proširila svoju mirovnu misiju u zemlji, ti vojnici nisu djelovali da uhapse Dodika čak ni kada je ranije ove godine za njim bila raspisana potjernica.
Jasmin Mujanović, viši saradnik u New Lines Institutu, rekao je za CNN da će se bosanske i evropske vlasti suočiti s “velikim testom” ako Dodik pokuša ostati na funkciji.
“Ako ne možete izaći na kraj s nekim poput Milorada Dodika, barem iz perspektive EU-a, onda zaista nemate šta tražiti u pričama o nadmetanju s (kineskim liderom) Xi Jinpingom, Vladimirom Putinom ili bilo kim drugim”, rekao je.
Iako je Dodik zaprijetio da će prkositi presudi, Mujanović kaže da se mnogo njegove podrške u entitetu već istopilo. Mjesecima traje “odlazak elita” u Republici Srpskoj, dok politička opozicija počinje zamišljati “post-Dodik budućnost”.
Nebojša Vukanović, osnivač opozicione stranke u entitetu, rekao je da bi samo Dodikovo potpuno uklanjanje s funkcije moglo okončati “stalnu krizu” u bosanskoj politici i konačno “osloboditi institucije da gone odgovorne za kriminal i korupciju2. Dodik je pod američkim sankcijama zbog uspostavljanja “koruptivne mreže pokroviteljstva”.
Ali iako neki u Srpskoj možda počinju zamišljati politički život bez Dodika, Helić upozorava da bi on mogao preduzeti nepromišljene poteze – poput pokušaja potpunog otcjepljenja od Bosne – ako zaključi da nema šta izgubiti.
“Očajan čovjek mogao bi odlučiti učiniti nešto što bi dodatno destabiliziralo zemlju”, rekla je.
Bosnia Press
NAPOMENA: Ovaj sadržaj možda podliježe zakonu o autorskim i srodnim pravima. Sadržaj sa Bosnia Press je dozvoljeno kopirati i prenositi, uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka na preuzeti sadržaj. Za više informacija molimo pogledajte i upoznajte se sa Pravila korištenja. Hvala što pratite Bosnia Press.