Da „Slobodna Bosna“ svojim tekstovima pogađa direktno u metu, kada je u pitanju pisanje o srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i njegovim trabantima i poslušnicima, svjedoče brojni udari Vučićevih botova na svaki tekst koji uznemiri njihovog šefa s Andrićevog venca.
No, u kampanju nisu uključeni samo botovi koji sa stotinama komentara zatrpavaju portal „Slobodne Bosne“. U akciju su uključeni svi raspoloživi servisi kojih u susjedstvu ima u izobilju. Pa tako svjedočimo odvratnim, blasfemičnim naslovima i uvredama na račun „Slobodne Bosne“ koje gotovo svakodnevno stižu od strane opskurnih tabloida po Vučićevom kontrolom.
NAKON INFORMERA, ALO I KURIRA, U AKCIJI I NOVOSTI
Pored opskurnog Informera, u akciji „spašavanja“ Vučića angažirani su i Kurir, Pink, Alo, a sada su konačno pravo lice otkrile i nekad ugledne Večernje novosti, danas samo „Novosti“, također medij pod kontrolom Vučićevog režima.
Upravo u Novostima osvanuo je tekst koji potpisuje Vučićev ministar financija Siniša Mali a koji se bavi naslovom i sadržajem teksta objavljenog na portalu „Slobodna Bosna“.
– Ponovo su Republika Srbija i predsednik Aleksandar Vučić tema pojedinih političara iz regiona, i ponovo im smeta naša ekonomska snaga, jačina, činjenica da smo lider u regionu, da životni standard građana raste i kvalitet života se konstantno poboljšava.
Tako smo sinoć imali prilike da čujemo da je ministar odbrane Bosne i Hercegovine i zamenik predsedavajuće Veća ministara Zukan Helez, kako to pišu pojedini portali, “posramio Vučića i preporučio mu da se malo bavi svojim narodom”.
Predsednik Vučić koji se godinama danonoćno bavi našom zemljom, našim narodom, investicijama, daljim poboljšanjem kvaliteta života građana Srbije, treba, kažu, “da se malo bavi svojim narodom”. Možda bi bilo i smešno, da nije apsurdno.
Jasno je da ono što pojedinima najviše smeta jeste jaka i stabilna Srbija, Srbija koja se bori za svoj narod, za svoje nacionalne interese i ni pedalj ne odustaje od svoje slobodarske politike, politike mira, stabilnosti, ekonomskog napretka i razvoja.
Smeta im što je Srbija u prvom kvartalu ove godine vodeća ekonomija po stopi privrednog rasta od 4,7 odsto, što je procena Evrsostata i Republičkog zavoda za statistiku. Dakle, najviši rast u Evropi u prvom kvartalu ostvarila je Srbija, a slede Malta sa rastom od 4,6%, Hrvatska sa 3,9%, Kipar sa 3,5%, Litvanija sa 2,9%, Slovačka sa 2,7%. Istovremeno čak 11 zemalja beleži negativan međugodišnji rast BDP-a, a među njima su Irska, Island, Estonija, Finska, Austrija, Nemačka.
Takođe, kumulativni rast naše ekonomije u period od 2018. do 2023. godine iznosio je 22,2 odsto, dok je u Bosni i Hercegovini bio 17,9 odsto. Samo u 2023. godini naša ekonomija je zabeležila rast od 2,5 odsto BDP, dok Bosna i Hercegovina beleži manji rast, i on iznosi 1,7 odsto.
Pošto volite da se bavite Srbijom, daću vam još malo podataka. Stopa nezaposlenosti je u našoj zemlji iznosila 9,4 odsto u 2023. godini, a u BiH 13,2 odsto. Prosečna zarada u Srbiji je u period januar-mart ove godine iznosila 816 evra, u BiH 130 evra manje, odnosno 685 evra.
Posmatrano samo za Federaciju BiH, prosečna penzija je u periodu januar-april iznosila 314,7 evra, dok je u Srbiji bila 390,3 evra. Istovremeno minimalna zarada u Federaciji BiH je 309,5 evra, a u Srbiji je prešla 400 evra.
Nivo stranih direktnih investicija možda i najbolje potvrđuje ekonomsku snagu Srbije i njenu poziciju lidera u regionu, a tako i trna u oku mnogima kojima se to ne dopada. Tokom 2023. godine, Srbija je privukla rekordnih 4,5 milijardi evra stranih direktnih investicija. Za to vreme BiH je privukla 873,5 miliona evra SDI. Dakle, imamo pet puta više SDI samo u 2023. godini.
Naravno, mi nastavljamo ka našem cilju koji smo postavili da prosečna plata 2027. godine bude 1.400 evra, a prosečna penzija i minimalna zarada po 650 evra. Na tom putu od ključnog značaja su nam program “Skok u budućnost – Srbija 2027” i 323 projekta koja ćemo realizovati širom naše zemlje. Naravno, organizacija Međunarodne specijalizovane izložbe Ekspo 2027. godine biće glavni motor daljeg napretka Srbije.
Tako da da, mislimo o svom narodu, o daljem rastu primanja građana, o novim investicijama i projektima, o još boljoj budućnosti Srbije. Ponosni smo na našu zemlju i naš srpski narod i što nikada nećemo odustati od stvaranja još bolje, lepše i uspešnije Srbije, napisao je srbijanski ministar Siniša Mali na društvenim mrežama.
Podsjetimo, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara Zukan Helez kritizirao je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nakon Svesrpskog sabora u Beogradu, poručivši mu da se bavi svojom zemljom i niskim primanjima umirovljenika, umjesto što se bavi Bosnom i Hercegovinom.
“Ja to vidim kao jedan žal za ono što se nedavno desilo na generalnoj skupštini UN i mislim da je ovo znak nemoći Vučića, a pri tom je po prvi put predsjednik Srbije izašao na čistac. Do sada je on bio čovjek sa dva lica jer je pričao sa Dodikom i predstavnicima Crne Gore koji bi dolazili kod njega sa jednim jezikom, a drugim jezikom predstavnicima međunarodne zajednice. Ipak, ovim se događajem ofirao i pokazao pravo lice i izvršio pokušaj tihe agresije na Bosnu i Hercegovinu. Oni nemaju snagu koju su imali devedesetih i ne mogu više ništa puškom uradit, sad je to pokušaj paprinate agresije na Bosnu i Hercegovinu. Doneseni zaključci nemaju nikakvu vrijednost niti obavezu, to je za njihove mase. Ja opet i ovdje želim da poručim nikada neće doći do cijepanja države Bosne i Hercegovine i ako se to pokuša – to je sukob. Ovdje odgovorno tvrdim da se zna ko bi u tom sukobu da narodski kažem izvukao deblji kraj”, kazao je Helez.
Također je ponudio i svoje riješenje i potrebne naredne korake:
“Umjesto da mi podnesemo apelaciju Ujedinjenim narodima i kažemo da se RS više tako ne može zvati pri čemu ne govorim ništa protiv naroda koji živi tamo, ali ona nije samo srpska. Znamo da je nastala agresijom, genocidom, nastala je progonom, paljevinom, silovanjem i logičan slijed stvari nakon usvojene rezolucije je to da mi tražimo, a nije isključeno da nećemo tražit – da se promjeni naziv Republike Srpske”, naglasio je Zukan Helez.
Helez je pozvao predsjednika Srbije Vučića da se brine o svom narodu i svojim penzionerima.
“U pripremi za ovo gostovanje vidio sam da je najniža penzija u Srbiji 326 maraka, u Bosni i Hercegovini 570 jer je u Rs nešto ispod 300 maraka. Poručujem tim liderima da malo misle o svom narodu, ukoliko ga vole, a da se okane Bosne i Hercegovine. Po stoti put ponavljam kao ministar odbrane Bosne i Hercegovine – nikada nećemo dozvoliti da se bilo koji pedalj džave Bosne i Hercegovine odcjepi”, kazao je ministar Helez.
AKO LAŽE KOZA, NE LAŽE ROG
Vučićev ministar za „posebne namjene“ Siniša Mali, mogao je malo pročitati i šta pišu mediji u Srbiji pa bi saznao kako je portal Nova.rs prikupio i usporedio podatke o visini penzija u državama koje su bile sastavnice bivše Jugoslavije. Konstatiraju da penzioneri u Srbiji žive teško, s obzirom da su cijene osnovnih namirnica previsoke, a penzije preniske, što – kako znamo – i nije neka srpska osobitost. No, razlike su ipak značajne.
Prosječna penzija koju primaju najstariji građani Srbije iznosi 340 eura, a svima je jasno koliko je to mali iznos za sve životne troškove koje treba podmiriti tokom jednog mjeseca. Iznos minimalne penzije još je mizerniji i iznosi svega 176 eura, a uz visoke cijene osnovnih živežnih namirnica, mjesečnih režija i ostalih izdataka, jasno je da nikako nije dovoljno za život.
Budući da u januaru stiže povećanje penzija za 14,8 posto, minimalni iznos primanja najstarijih sugrađana bit će 202 eura, što je još uvijek nedovoljno. Oni koji primaju prosječnu penziju od januara će moći računati na iznos od 390 eura.
Minimalna penzija veća je u Federaciji, a niža u Republici Srpskoj
Što se tiče Bosne i Hercegovine, službeni podaci govore da je najniža penzija za novembar u Federaciji, koja je tada povećana, iznosila 228 eura, što je 52 eura više nego u Srbiji. U istom mjesecu prosječna penzija u Federaciji iznosila je 247,31 euro, što je manje nego u Srbiji, za oko 93 eura, a s povećanjem u januaru srbijanski penzioneri će biti u prednosti od oko 143 eura.
U Republici Srpskoj ovogodišnja minimalna penzija iznosi 141,03 eura i niža je od srbijanske minimalne penzije za 35 eura. S druge strane, prosjek je 277 eura, 99 eura manje nego u Srbiji. Prema službenim najavama, penzije u Republici Srpskoj bit će povećane za 10 posto, pa bi minimalni iznos trebao biti 155, a prosječni 295 eura.
Crnogorci najavljuju drastičan skok minimalnih penzija
Provjerili su penzije i u Crnoj Gori, gdje je minimalac trenutno blizu 300 eura, što je 124 eura više nego kod njih. K tome je i crnogorska vlada najavila povećanje najniže penzije u januaru, a prema tim najavama od sljedeće godine taj će iznos biti drastično veći – 50 posto odnosno 450 eura, što će biti 248 više i od povećane najniže penzije u Srbiji.
Što se tiče prosječne penzije, ona u susjednoj Crnoj Gori iznosi 425 eura, dakle 85 eura više nego u Srbiji, a kada srbijanski umirovljenici dobiju povišicu, Crnogorci će i dalje dobivati 35 eura više mjesečno.
Hrvatski penzioneri imaju 170 eura više nego srbijanski
I u Hrvatskoj su ovoga ljeta povećane penzije najstarijim građanima pa je najniža penzija dosegnula 346,79, a prosječna 508,26 eura. Tako u odnosu na srbijanske, hrvatski penzioneri u oba slučaja imaju veća primanja za oko 170 eura. Također, sljedeće usklađivanje slijedi u januaru, kada će penzije biti povećane za 8,2 posto, pa će minimalac biti oko 375 eura, dok oni koji imaju prosječnu penziju mogu računati na nova mjesečna primanja koja će iznositi 550 eura.
U Sjevernoj Makedoniji starci su na ulici tražili veće mirovine
Prije nekoliko mjeseci, u septembru 2023., penzije u Sjevernoj Makedoniji povećane su za 8,4 posto, a prije toga nezadovoljni penzioneri demonstrirali su zbog mizernih penzija. Nakon povećanja, minimalna mirovina “popela” se na 215 eura, što je i dalje više nego u Srbiji. Prosječna penzija, pak, iznosi oko 330 eura, nešto manje nego u Srbiji.
Mirovine su drastično veće u Njemačkoj i Austriji.
U europskim zemljama, penzije su drastično veće nego u Srbiji. Na primjer, samci u Austriji u prosjeku primaju 1.100 eura mjesečno, dok oni koji žive s partnerom dobivaju 1.750 eura. Nadalje, prosječna penzija u Njemačkoj iznosi gotovo 1.400 eura, dok je u Nizozemskoj čak i viša – 1.800 eura.
Toliko o Siniši Malom i Vučićevoj Srbiji koja je, kako Mali tvrdi, lider u regionu. Sve je ovdje kristalno jasno, htio Mali to priznati ili ne. Vučićeva Srbija nije nikakav ekonomski regionalni div nego upravo suprotno – Tigar od papira!
(SB)
