Na margini nedavnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu hrvatski premijer Andrej Plenković je, odgovarajući na jedno novinarsko pitanje, rekao kako jačanje vojske i policije RH pokazuje da je vlada kojoj je na čelu predvidjela globalnu sigurnosnu situaciju koja podrazumijeva prijetnje za Europu, kao i prijetnje u susjedstvu. Dodao je da je primjer kupovine višenamjenskih borbenih aviona Rafal konkretna manifestacija onoga kako Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, jača svoje obrambene sposobnosti. Vlada RH relativno dugo je pregovarala o tome koje će letjelice i od koga kupiti i na kraju se odlučila za 12 polovnih, proizvedenih u Francuskoj, koje je platila milijardu i 180 milijuna eura, s tim da ih je do sada doletjelo samo pet, a ostali se očekuju u iduće dvije godine. Iz Središnjice HDZ-a su se pohvalili ističući da će Hrvatska imati najmoćnije ratno zrakoplovstvo na prostoru između Njemačke i Grčke, a sebi su u zaslugu pripisali i to da su podigli hrvatske obrambene sposobnosti na dosad nezamislivu razinu. I tu nisu stali, nego su spomenuli još i borbena vozila Bradley i Patria, helikoptere Black Hawk i raketne sisteme protuzračne obrane Mistral. Nisu izostavili ni to da je Hrvatska vojska vraćena u Sinj, Varaždin, Pulu, Ploče i Vukovar, te da će se vratiti i u Beli Manastir.
Izgleda običaj je da svaka stranka na vlasti samo sebi prisvaja rezultate, pa tako i Hrvatska demokratska zajednica, pri čemu namjerno zanemaruje doprinose drugih parlamentarnih partija i dijelova društva, a prikriva slabosti i minimizira kriminal vlastitih kadrova. Premijer Plenković je po dobijanju prvog mandata 2016. istaknuo da želi promijeniti HDZ, koji je percipiran kao stranka sklona korupciji, ali osam godina kasnije, brojka o 30 ministara koji su otišli ili ih je on smijenio ostavlja drugačiji dojam. Bivši ministar obrane Mario Banožić tijekom mandata bio je poznat po zloupotrebi položaja i greškama u resoru, te nepoštivanju vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića, ali mu je Plenković to tolerirao. Smijenio ga je tek prošle godine, kad je na cesti kod Vinkovaca prouzročio prometnu nesreću u kojoj je poginuo vozač kombija, a on teže ranjen. Oporba je kazala da arogantan i bahat čovjek koji je upravljao sustavom obrane koji zahtijeva staloženost, razboritost i sigurnost, ništa od tih osobina nije imao ni za volanom. Poslije istrage policija je objavila da je Banožić skrivio nesreću iz nehata i da je podnesena prijava za blaže kazneno djelo.
I dok u HDZ-u likuju zbog Rafala koji mogu obavljati širok spektar borbenih zadaća istovremeno, bez obzira na vremenske uvjete i doba dana, dotle pojedini stručnjaci u Hrvatskoj nisu baš njima oduševljeni smatrajući da je od Francuza trebalo kupiti Mirage 2000-5 koji su mnogo jeftiniji. Nakon toga se moglo ići na borbene avione četvrte plus generacije, budući će održavanje i korištenje tako robusnih aviona biti preskupo. Umirovljeni pilot Ivan Selak objasnio je da će Rafali biti upotrijebljeni za kontrolu zračnog prostora, ali i za zaštitu neba nad Hrvatskom, a za to će biti potrebno više ljudi u smjenama, veća količina goriva i šira logistika, što će dodatno povećati ionako velike troškove. Dodao je da mu nije jasno da ljudi iz struke ne shvaćaju šta je infrastruktura i za koju će se namjenu koristiti jer, kako je rekao, “kad imaš borbeni avion, onda se ponašaj prema njemu kao ratnom avionu”. Dok se eskadrila Rafala ne popuni, u Hrvatskom zrakoplovstvu još ima MIG-ova 21 iz vremena JNA koji lete sa sve više teškoća, jer su stari, loše remontirani i krpe se dijelovima koji su na tržištu preostali. Budući da je milijarda eura data za kupovinu Rafala, manje novca iz državnog proračuna bit će za modernizaciju kopnene vojske i ratne mornarice HV-a i to će, kako smatra zagrebački vojni analitičar dr. Marinko Ogorec, biti problem koji će rješavati Zapovjedništvo KOV-a u Karlovcu i Zapovjedništvo HRM-a u Splitu. Za investiranje u dvije gardijske brigade (oklopno-mehaniziranu i mehaniziranu), kao i topovsko-raketnu pukovniju, moraće se čekati povoljna proračunska situacija. Što se tiče HRM-a, glavnu osnovu čine tri raketne topovnjače hrvatske proizvodnje i dvije klase Helsinki. Uz raketne topovnjače Ratna mornarica posjeduje i veliki broj pomoćnih brodova koji se koriste za minopolaganje, ophodnju i obuku mornara. Stručnjaci ističu da su protubrodske rakete nasušna potreba i to ne samo s protubrodskom nego i sa uporabom protiv dejstava s kopna.
U međuvremenu, generalpukovnik Tihomir Kundid (55) imenovan je za novog načelnika Glavnog stožera HV-a, umjesto umirovljenog admirala Roberta Hranja. Kundid je završio Fakultet strojarstva, Ratnu školu “Ban Josip Jelačić” i Canadian Forces Language School u Kanadi. Od ožujka 2020. godine bio je zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske, da bi od listopada 2023. godine postao zapovjednik tog vida Oružanih snaga. Vjeruje se da ima znanja i energije da se uhvati ukoštac s problemima.
