[{“img”:”\/img\/vijesti\/2024\/03\/ursula_predsjednistvo_4.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2024\/03\/ursula_predsjednistvo_4.jpg”,”caption”:””,”bg”:”b7abb0″},{“img”:”\/img\/vijesti\/2024\/03\/sattler-konakovic-810×480.jpg”,”full”:”\/img\/vijesti\/2024\/03\/sattler-konakovic-810×480.jpg”,”caption”:””,”bg”:”1e202c”}]
Süddeutsche Zeitung piše kako je BiH i danas obilježena zamrznutim sukobom iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
“Ali i provizornim Ustavom, dogovorenim u američkoj vojnoj bazi Dayton, koji je od nekih tadašnjih ratnih ciljeva – poput etničke podjele – napravio osnove njene državnosti. U jednom od njenih entiteta vlada separatist blizak Kremlju, koji čini sve da sabotira ovaj privremeni državni konstrukt i dovede ga do raspada. Otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom bilo je prije svega geopolitički motivisano: nakon što je Ukrajini kao zemlji u ratu dodijeljen taj status, nije se moglo dopustiti da ljudi na zapadnom Balkanu i dalje čekaju i tako postanu još ranjiviji na pokušaje uticaje Moskve i Pekinga. Početak pregovora o pristupanju može i treba imati motivišući učinak i ubrzati reforme. Međutim, moguće je i suprotno: dodijeljeni kandidatski status može oslabiti volju za promjenama u pravcu više vladavine prava i manje korupcije. Ako EU nešto duguje ljudima u BiH, onda je to prije svega ovo: mora im se iskreno reći kakve su stvarne šanse za pristupanje Evropskoj uniji – ali i očekivanja, koja su uz to vezana”, kaže se u komentaru lista Süddeutsche Zeitung iz Minhena.
Austrijski Standard, pozivajući se na rezultate istraživanja javnog mnijenja koji je sproveo Valicon, navodi kako skoro niko u BiH ne očekuje da će zemlja uskoro moći pristupiti EU. Samo petina ispitanih smatra da bi to moglo biti moguće u narednih pet godina, dok 18 posto ispitanih smatra da se to nikada neće dogoditi.
„Skepsa prema EU također je povezana s iskustvom rata (1992-1995). Bosna i Hercegovina, tada nezavisna i međunarodno priznata država, bila je tri i po godine napuštena od strane Evropljana. Nije bilo nikakve vojne podrške, naprotiv, čak je i uveden i embargo na oružje, tako da se država jedva mogla braniti. Bosnu i Hercegovinu i dalje podrivaju nacionalisti koji danas, kao i tada, pokušavaju uništiti državu i raskomadati je prema etnonacionalističkim i stranačkim interesima”, piše Standard.
Portal ARD-Tagesschau.de navodi kako je „prije svega sukob sa srpskim entitetom godinama uzrokovao napetosti u ovoj multietničkoj državnoj zajednici i sprječavao reforme. EU je u osnovi već 2003. godine obećala Bosni i Hercegovini pristupanje, a zemlja je 2016. godine službeno podnijela zahtjev. Prijem u krug kandidata za učlanjenje uslijedio je 2022. godine. Prva konferencija o pristupanju bit će pripremljena tek kada zemlja ispuni dosad neispunjene reforme, poput onih u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”.
“Dodik ne smije sjediti za evropskim stolom”
Najtiražniji njemački list BILD navodi i kako je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt (66), proglasio ovu balkansku zemlju zrelom za pregovore o pristupanju EU. Schmidt je jasno naveo i ko koči evropski put BiH.
„Na čelu zemlje je srpski nacionalista Milorad Dodik, koji održava “sluganski” odnos s ruskim despotom Vladimirom Putinom i bjeloruskim moćnikom Aleksandrom Lukašenkom. Dodik, međutim, ne smije sjediti za evropskim stolom u Briselu i odlučivati ili blokirati”, prenosi BILD izjavu Schmidta.
BILD citira i Jakova Devčića, direktora Konrad Adenauer Fondacije za Srbiju i Crnu Goru, koji kaže da je “započinjanje pregovora o pristupanju EU ispravna geopolitička odluka, koja predstavlja zaokret u Evropi”.
“Evropska unija jasno pokazuje da prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele oslabiti Evropu”, zaključuje za Bild Jakov Devčić.
