U Parlament FBiH danas su iz Vlade FBiH stigli izvještaji o poslovanju najvećih energetskih kompanija u FBiH – Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZ-HB i BH-Gasa u 2023. godini. Rezultati poslovanja ovih kompanija, osim BH-Gasa, već su manje više poznati široj bh. javnosti, jer je izvještaj o poslovanju EP BiH prvi put objavljen u augustu ove godine, a u njemu se navodi da je ta kompanija prošlu godinu završila s gubitkom od 331 milion KM.
S druge strane, Elektroprivreda HZ-HB je prošlu godinu završila u plusu od 52 miliona KM, što je bilo poznato još u martu ove godine kada je objavljen izvještaj o poslovanju ove kompanije.
Kompanija BH-Gas prošlu godinu je završila u minusu od 4,04 miliona KM, iako je bilo planirano da godinu završi u plusu od 971.000 KM, jer je godinu prije finansijski rezultat bio u plusu (1,3 miliona KM).
Izvještaje o poslovanju ova tri javna preduzeća Vlada FBiH je primila na znanje na svojoj sjednici prije četiri dana, te ih poslala Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH koji sad mogu da ih prihvate ili odbace, te da zatraže odgovornost rukovodstva ovih kompanija, ukoliko misle da uprave nisu radile dobro. Kao što i Vlada FBiH može smijeniti svaku upravu za koju smatra da ne radi dobro.
KRIVI SU, DAKAKO, GRAĐANI
Iako je ovaj podatak već davno prestao da šokira bh. javnost posebno je upadljivo loše posloavanje Elektroprivrede BiH koja je prošlu godinu okončala s prihodom od preko milijardu i 100 miliona KM. Loše poslovne rezultate u prošloj godini Elektroprivreda BiH je pokušala popraviti poskupljenjem električne energije za 10-ak posto kojim je počastila kupce struje koji se električnom energijom u FBiH snabdbijevaju preko ovog javnog preduzeća. Vlada FBiH je tako sav teret loših poslovnih rezultata umjesto na postojeću Upravu ovog preduzeća svalila na leđa građana.
Podaci o prihodima EP BiH
EP BiH, navodi se u ovom izvještaju, najveći dio prihoda ima od prodaje električne energije (93 posto) i ti prihodi su prošle godine iznosili 1,088 milijardi KM. No, pitanje je koliko će Elektroprivredi BiH u ovoj i narednim godinama biti dovoljno to što su povećali cijenu struje jer su već krenuli s upošljavanjem nekoliko stotina novih radnika što će biti realizovano u ovoj i narednim godinama.
Podaci o proizvodnji električne energije u prošloj godini
Zanimljivo je da je u svom augustovskom obraćanju bh. javnosti generalni direktor EP BiH Sanel Buljubušić kazao da je „nova Uprava 24. augusta 2023. godine Elektroprivredu BiH preuzela u katastrofalnom stanju s minusom u iznosu od 50 miliona KM“. Izjava je zanimljiva baš zbog toga što je nakon tog preuzimanja minus za manje od pola godine narastao na čak 331 milion KM, pa se pitamo šta bi novi direktor rekao, da je EP BiH preuzeo od Buljubašićeve Uprave 1. januara 2024. godine. Ali nije, ovoj Upravi Vlada FBiH koju vodi Nermin Nikšić i dalje neizmjerno vjeruje. U skromne rezultate EP BiH za prošlu godinu se ubraja i dio koji se odnosi na prodaju električne energije na tržištu kroz djelatnost trgovine koji je veći od plana za čak 1 posto ili 2,77 miliona KM i ukupno je iznosio 220,5 miliona KM.
Nabavke uglja u prošloj godini
No, zato su troškovi za plate i druge troškove rada u EP BIH enormni, pa je tako za njih godišnje potrebno 192,4 miliona KM i treba istaći da je EP BiH u ovom segmentu bila efikasna i u gotovo stopostotnom procentu je isplatila sve plate i troškove rada koji su ogromni. Pa tako vrijedi istaći da je prosječna neto plata u EP BiH 2.192 KM i veća je za 7,1 posto u odnosu na prosječnu platu koja je u ovom javnom preduzeću isplaćena u 2022. godini i prosječnoj plati u FBiH. Pa je tako EP BiH prošle godine u odnosu na godinu prije za ovako visoke plate trebalo 7 miliona KM više. Iako se prošlom godinom nemaju čime pohvaliti u EP BiH su isplatili i nagrade svojim radnicima, te na to potrošili 2,44 miliona KM, a nije se štedjelo ni na regresima na koje je potrošeno 2,37 miliona KM.
SUNOVRAT VEĆI OD PLANIRANOG
Elektroprivreda BiH je, inače, prošlu godinu planirala završiti u minusu od 79,96 miliona KM, ali se sunovratila znatno više i to za neplaniranih 247,62 miliona KM. Kao razlog ovog sunovrata su naveli visoke i neplanirane finansijske rashode prema kineskoj EXIM banci u vezi finansiranje Bloka 7 TE Tuzla koji iznose 30,6 miliona KM, značajno veći troškovi za sudske sporove koji su veći za 20,9 miliona KM i u odstupanju energetskih veličina oko 15,7 miliona KM, ali i pad proizvodnje u termoelektranama za 169,3 GWh, a lošoj godini se, čini se pridružila i vjetrolektrana Podveležje koja je proizvela 24,6 GWh od planiranog i to zbog, kako su naveli, netipičnog kvara tokom kojeg 8 agregata nije radilo skoro 3 mjeseca. Za podbačaj termoelektrana EP BiH je okrivila kašnjenje u početku rada bloka 6 TE Tuzla, pa rudare koji su isporučili manje uglja i nekvalitetan ugalj. A kako su naveli iz EP BiH, daleko najveći negativan efekat na rezultat poslovanja u 2023. godini su obaveze knjiženja ispravke vrijednosti u ZD – rudnike uglja kako bi se ispoštavale preporuke revizora, a zbog teške situacije u RMU Zenica, kako kažu, su bili dužni knjižiti rashode potraživanja realizovanih do kraja 2023. godine.
Kako se kretala cijena električne energije
U izvještaju o poslovanju stoji i ova mudra rečenica:
“U suštini, gubitak je ostvaren zbog toga što se električna energija u toku 2023. prodavala jeftinije nego što se proizvodila i kupovala.”
Od ova tri izvještaja koji se daju na znanje i ravnanje Parlamentu FBiH svakako je najzanimljivija ovaj o radu EP BiH. O EP „HZ-HB“ koja je poslovala u plusu u ovom momentu se nema šta puno reći, dok je za BH-Gas vrlo jasna situacija, a to znači da se bez izgradnje Južne plinske interkonekcije i širenja gasne mreže na veći dio FBiH, kao i na što više kućanstava u Kantonu Sarajevo ni oni nemaju čemu nadati.
(D. Omeragić)