Kako piše portal FORBES. o osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U junu prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković izjavio je da treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na financijskom tržištu.
Dodik je istakao da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”.
Američke sankcije nisu bezazlene
Pravila koja regulišu bankarske transakcije s osobama na crnoj listi mogu se razlikovati zavisno o jurisdikciji i vrsti sankcija. U nekim slučajevima, banke mogu biti dužne blokirati ili zatvoriti račune koje povezuju s osobama ili entitetima na crnoj listi.
Milorad Dodik se suočava s hitnom potrebom pronalaženja rješenja za osobe i firme čiji su bankovni računi ugašeni zbog američkih sankcija. Ovo pitanje postaje sve urgentnije kako vrijeme prolazi. Predsjednik Republike Srpske, čiji su takođe računi ugašeni, istakao je nekoliko potencijalnih rješenja, no svako potencijalno rješenje donosi određene izazove.
Najnovija Dodikova najava o osnivanju nove banke za unutrašnji platni promet postavlja se kao jedno od mogućih rješenja. Međutim, eksperti upozoravaju da iako je formiranje nove banke tehnički izvedivo, nosi sa sobom značajne troškove i potencijalne rizike. Osim toga, postavlja se pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja.
S druge strane, korištenje usluga Pošta Srpske za isplatu plaća predstavlja drugu opciju. Međutim, postoji zabrinutost da bi Pošta mogla biti izložena američkim sankcijama, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za Poštu nego i za ljude na njezinu čelu.
Pravni rizici i nemogućnost otvaranja računa u bankama
Američke sankcije su instrument spoljne politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa, i podstakla promjene u njihovom ponašanju. Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, finansijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.
Otvoriti bankovni račun za osobe ili entitete koji su na američkoj crnoj listi, odnosno koji su pod sankcijama, obično je izuzetno teško ili čak nemoguće iz nekoliko razloga:
Pravne obaveze i rizici
Bankarske institucije su obvezne poštovati nacionalne i međunarodne zakone te regulative, uključujući one koje se odnose na sankcije. Saradnja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama može dovesti do ozbiljnih zakonskih problema, uključujući novčane kazne i gubitak reputacije.
Zakonska ograničenja
Nacionalni i međunarodni zakoni mogu zabraniti bankama otvaranje ili održavanje računa za osobe ili entitete koji su pod sankcijama. Ova ograničenja su uvedena kako bi se spriječila finansijska podrška sankcioniaanim pojedincima ili organizacijama te kako bi se provodile politike sankcija koje su usvojene s ciljem promocije nacionalnih sigurnosnih interesa ili političkih ciljeva.
Bankarske institucije žele izbjeći rizike koji proizlaze iz poslovanja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama. Ovo uključuje mogućnost da se nađu na meti nadzora i inspekcija regulatornih tijela te da se suoče s ozbiljnim finansijskim gubicima ili oštećenjem reputacije.
Kompleksnost provjere identiteta
Bankarske institucije moraju provesti temeljnu provjeru identiteta i pozadine svojih klijenata kako bi osigurale usklađenost s regulativama protiv pranja novca i borbe protiv finansiranja terorizma. Provjera identiteta osoba na crnoj listi može biti izuzetno teška ili nemoguća zbog nedostupnosti pouzdanih informacija ili zbog pokušaja takvih osoba da sakriju svoj identitet.
Sve navedeno čini otvaranje bankovnog računa za osobe ili entitete na američkoj crnoj listi izuzetno izazovnim ili nemogućim, a bankama predstavlja značajan rizik za poslovanje.
Direktan uticaj američkih sankcija na građane
Dok su sankcije namjenjene izvršavanju pritiska na vladu ili političare određene zemlje radi postizanja promjena u njihovom ponašanju, one često imaju direktan uticaj na građane te zemlje. Sankcije mogu ograničiti trgovinu, izazvati inflaciju, smanjiti ekonomski rast i uzrokovati nezaposlenost, što direktno pogađa životni standard građana.
Sankcije mogu otežati pružanje humanitarne pomoći, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit civilnog stanovništva. Građani mogu imati otežan pristup osnovnim potrebama poput hrane, lijekova i drugih nužnosti zbog poremećaja u snabdjevanju uzrokovanim sankcijama. Povećanje ekonomske nesigurnosti i opšteg nezadovoljstvo mogu potstaći političke nemire ili promjene koje nisu uvijek u interesu stabilnosti. Sankcije mogu imati i socijalne posljedice, uključujući smanjenje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, piše Forbes.
