Unatoč svim prijetnjama i zabranama, i ove godine proslavljeni su dan i krsna slava Republike Srpske, 9. siječnja.
Oni su podsjetnik na isti datum 1992. godine, kada je u Sarajevu proglašena Republika Srpskog naroda u BiH, koja će kasnije u prvim mjesecima rata prerasti najprije u Srpsku Republiku BiH, a onda i Republiku Srpsku, službeno priznatu Dejtonskim sporazumom kao jedan od dva entiteta u susjednoj državi.
Ustavni sud BiH je prethodnih godina u svoje dvije odluke bio nedvosmislen kako izbor 9. siječnja ‘kao datum za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva‘.
Dva dana slavlja
Fešta se u Banjoj Luci i diljem RS produžila na dva dana, iako su srpski čelnici jasno upozoreni da krše zakone i čine kazneno djelo. Jedinstveni su u tome bili SAD i EU, preko svog veleposlanika, odnosno visokog predstavnika u Sarajevu.
– Prema članu III(3) Dejtonskog ustava, svi entiteti su dužni u potpunosti poštovati odluke institucija Bosne i Hercegovine, uključujući obavezujuće i konačne presude Ustavnog suda. Nepoštivanje ovih odluka predstavlja kazneno djelo prema Kaznenom zakonu zakonu BiH – podsjetili su iz američkog veleposlanstva.
Christian Schmidt zborio je otprilike isto kao i lani, kada je najavljivao da proslave uopće neće biti.
– Vladavina prava je nezaobilazan preduvjet za stabilnu i prosperitetnu budućnost svih građana Bosne i Hercegovine, zajedno sa komunikacijom, dijalogom i kompromisom. Ovo bi trebalo da budu vodeći principi u odlučivanju o obilježavanju Dana Republike Srpske, jer će samo tada ovo biti praznik koji će svi građani moći prihvatiti i slaviti i koji može ojačati veze među građanima RS, a ne unositi dodatne podjele – zvučao je više pomirljivo, ali i nemoćno prvi čovjek Zapada u BiH.
Njemu nasuprot vladajući u Banja Luci i Beogradu iskoristili su priliku da pokažu kako veze Srba s obje strane Drine nikada nisu bile čvršće. Nije ih spriječilo ni to što je službeno Sarajevo, točnije ministar obrane Zukan Helez zabranilo prelet helikoptera Vojske Srbije, koji su trebali ‘uveličati‘ svečanost. Na njoj, pak, nije bilo ni Milorada Dodika, kao ni Aleksandra Vučića. Prvi je bolestan i oporavlja se od operetivnog zahvata, dok je drugi zabavljen studentskom pobunom u Beogradu, ali i dalje želi odaslati poruku kako je čovjek pomirbe i spreman s dijalogom, bilo da je to Bruxelles, Washinton ili netko treći.
Dodik i Trump
– Hoće li će tom prilikom u Banjaluci biti prisutna Vlada Srbije? Hoće. Je li to u skladu sa zaključcima Svesrpskog sabora? Јeste. Može li Zukan može Srbe da spriječi da proslave 9. januar, praznik svih Srba? Ne može – poručio je uvijek ratoborni Aleksandar Vulin i prije nego što će s drugim srbijanskim visokim dužnosnicima doći u RS.
Priliku da stvari još dodatno zakuha i dovede ih do usijanja iskoristio je Milorad Dodik, poručivši u intervujuu za RTRS kako je ‘sveti zadatak Republike Srpske je da izađe iz Bosne i Hercegovine‘. Sve je vezao i uz proces koji se protiv njega vodi u Sarajevu zbog nepoštivanja Schmidtovih odluka i poslao nedvosmislenu poruku što će se dogoditi bude li osuđen.
– Ako bude takva jedna odluka, što god tko pričao, istog trenutka imat ćete skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o neovisnosti RS – Dodikovi su riječi koje su ponovno imale velikog odjeka, ali i zabrinule mnoge.
Vođa Srba ne uzda se u svom planu samo na Srbiju i Rusiju, već i SAD i novog predsjednika najače svjetske sile.
– Trump dolazi i kaže da su demokrate napravile zlo u SAD-u. Hoće li trpjeti to zlo i ovdje i širom svijeta? Mi sve što činimo jest da objasnimo situaciju njegovim ljudima. Mi smo već u dodiru s njegovim ljudima. Ovo što se sad veleposlanik vraća na ponovno odlučivanje, vidjet ćemo kako će biti. I ako on bude ponovo, dobit će jednu sasvim drugu agendu za postupanje. Mi ne sjedimo oko toga – rekao je Dodik u istom razgovoru za RTRS.
Bošnjačka politika, ali i javnost na to traže odgovor pravne države, koja je u dobrom mjeri pod kontrolom vanjskih faktora.
– Slavite jer visoki predstavnik nema hrabrosti reagirati u skladu sa svojim mandatom. Kada Tužiteljstavo počne raditi svoj posao, a i to će se desiti jednoga dana, prestat će slavlje – poručio je Ramiz Salkić, bošnjački zastupnik u Skupštini RS i dužnosnim SDA, dok je Helez bio konretniji i zatražio od svih pravosudnih instutucija da odmah djeluju.
Već se pojavila i inicijativa da Vijeće ministara BiH, kojemu je na čelu HDZ-ova Borjana Krišto, 9. siječanj proglasi danom žalosti na teritoriji cijele BiH. Došla je od strane državnog ministra vanjskih poslova, Elemedina Konakovića, koji je stao iza prijedloga pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa” i “Žene Podrinja”.
Sarajevo hoće Dan žalosti
– Proglašenje 9. siječnja je, prema presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, prvi zločinački plan koji je pokrenuo spiralu zločina na području bivše Jugoslavije, a fokusiran prema BiH i Hrvatskoj, pokrenut od Slobodana Miloševića i njegovih saradnika, uključujući Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića, presuđene pred međunarodnim sudovima, kao i pomagača u BiH predvođenih ratnim zločincima Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem – objasnio je Konaković, sam svjestan da će ova inicijativa teško proći na razini države, gdje se za još puno toga pita Dodikov SNSD-a, a a sutra, dođe li rekonstrukcije državne vlade, isto ne bi podržala ni sadašnja oporba predvođena SDS-om.
Milan Šitarski, politički analitičar iz Mostara, za Slobodnu Dalmaciju kaže kako nema opasnosti da proslava 9. siječnja ni ovoga puta ne preraste u nešto opasnije po pitanju sigurnosti.
– Iako neki iz Sarajeva priželjkuju, ne vidim kako se na silu može promijeniti Dejtonski sporazum, koji je i Ustav države, a predviđa podjelu zemlje na dva entitetea. Ono što priča Milorad Dodik, s druge strane, jedna je personalizacija statusa RS-a i politike koje se tamo vodi, ali i one na razini države. I dalje ćemo u BiH imati taj sraz separatističkih i centralističkih snaga, i to sve dok birači staju iza njih. Dok se priča o ovim temama, realni problemi svakodnevnog života ostaju u drugom planu. Zato i mnogima u Banja Luci i Sarajevu odgovara ovavakav status. On će ostati na snazi dok birači ne odluče drugačije – rekao nam je Šitarski.
