Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović sudjeluje na međunarodnoj konferenciji “CORE Days 2023: Growing Smart and Green – Local, Regional, European” na kojoj je kazao da će u Federaciji BiH od sljedeće godine minimalac biti 1.000 KM.
Konferencija je otvorena u utorak u Kotoru, a entitetski ministar je rekao da će Federacija BiH od 1. januara 2024. godine imati najveću minimalnu platu u regiji. Trenutna minimalna plata u ovom entitetu je 596 KM.
“Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM”, kazao je.
Također navodi kako će FBiH imati najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto.
“To će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bi postali vrlo atraktivni za strana ulaganja”, rekao je na konferenciji Vojin Mijatović.
Trenutno je ukupno opterećenje na rad ili platu veće od 60 posto, odnosno doprinosi iznose 31 posto i oni će biti smanjeni, 17 posto odlazi na PIO, a 12,50 posto na zdravstveno osiguranje.
Predsjednika Saveza samostalnih sindikata Selvedin Šatorović je ovo ranije najavio, međutim prvi put dolazi zvanična potvrda ministra.
Već je pripremljen Nacrt zakona o minimalnoj plaći u FBiH, koji bi se trebao naći pred parlamentarcima u septembru, a iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen.
Mijatović smatra kako je predstavnicima jedinica lokalne samouprave nekada teško implementirati neke stvari koje se donose na većim nivoima.
“Sve ono što je dobra praksa u jednoj državi, ponekad je to teško implementirati u drugoj državi, onda i te europske prakse je također nekada teško adaptirati na naše uvjete, ali to su realni izazovi koji nam za obavezu daju da spremni dočekamo budućnost – izjavio je federalni ministar te dodao kako je krajnji cilj svih država zapadnog Balkana ulazak u EU, iako se nekada nemaju pozitivna iskustva ili se iz Brisela šalju “ne tako pozitivne poruke”.
Posebno je naglasio kako je za regiju bitna saradnja.
“Ovakve platforme su sjajna priprema za sve što nas čeka kad je u pitanju EU, one koriste nama samima i našim zemljama. Ekonomski izazovi koje živimo i koji nemaju veze s nama, od ratova, inflacija i ostaloga, ostavit će efekta po naše ekonomije i to je dodatan razlog da moramo još bolje surađivati, kako unutar naših zemalja dizanjem standarda, ali i međusobno”, poručio je Mijatović.
CORE Days konferencija u Kotoru
CORE Days konferencija se bavi lokalnim ekonomskim razvojem zapadnog Balkana, a na ovogodišnjoj konferenciji okupio se veliki broj predstavnika vlasti, gospodarstvenika i međunarodnih predstavnika koji raspravljaju o ekonomiji, klimatskim promjenama, ekologiji, digitalizaciji, održivosti i ostalim temama.
Glavni sekretar Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe Mathieu Mori smatra kako je korištenje “zelenijih” i ekološki prihvatljivijih pristupa veoma bitna za borbu protiv klimatskih promjena.
“Vijeće Europe smatra kako više ne možemo misliti ‘zeleno’, ako ne mislimo lokalno niti misliti lokalno ako ne mislimo ‘zeleno’, lokalne i regionalne vlade imaju ključnu ulogu u rješavanju klimatskih promjena”, istaknuo je Mori.
Na konferenciji je izložio što bi jedinice lokalne samouprave trebale učiniti po tome pitanju.
“Jedinice lokalne samouprave trebaju ponovno razmotriti politike organizacija u mnogim slučajevima, strategije moraju biti više održivije te postati pokretačka sila promjena, mogu su kreirati administracije i usluge koje bi koristile digitalizaciju i umjetnu inteligenciju za održive gradove koje integriraju pametnu mobilnost, pametno raspolaganje otpadom i pametno korištenje vode”, kazao je Mori te dodao kako je na vodstvima lokalnih, regionalnih i viših nivoa jedna povijesna odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena.
Ispred regionalnog tajništva CORE Partnershipa govorila je Violeta Jovanović, koja je istaknula kako su mnogi globalni procesi “pretekli” Balkan te kako svi zajedno plaćamo cijenu tog zaostajanja.
“Značajno je da međunarodna zajednica podrži rad našeg partnerstva i tako omogući razvoj i primjenu europskih rješenja kao suštinski put ka eurointegracijama. Kroz CORE Partnership mrežu, u koju spadaju sve zemlje zapadnog Balkana i Hrvatska kao EU članica, stvaramo bolje uvjete za život i rad više od 20 milijuna i preko milijun biznisa. Uz nacionalne reforme, lokalne nivoe su od početka u fokusu naše regionalne misije i to kroz program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem BFC SEE (Business Criendly Certification South East Europe), koji se uspješno provodi od 2012. godine”, izjavila je Jovanović.
Kako kaže, riječ je o prvom regionalnom standardu za ocjenu i unaprijeđenje uvjeta poslovanja i za investiranje na lokalnom nivou.
“Kako bi se zavrijedio ovaj certifikat, kojim se dokazuje da se gospodarstvu i građanima pružaju usluge po najvišim međunarodnim standardima, općine i gradovi trebaju da ispune više od 60 zahtjevnih kriterija. Od njih se očekuje da strateški pristupaju svom razvoju, da imaju urede koji se bave lokalnim razvojem, efikasan sustav za izdavanje dozvola i transparentne takse i naknade. Od ove godine posebnu pažnju dajemo digitalizaciji, održivom razvoju, zaštiti životne sredine, pokretanju inovacija i eurointegracijama na lokalnom nivou”, pojašnjava Jovanović.
Ona misli ako se razmjenom dobrih praksi može postići više toga.
“Kao primjer, izdvojit ću jednu od najuspješnijih inovativnih reformi koja predstavlja dobar odgovor na probleme tržišta radne snage i sezonskih radnika. Za razmjenu u regiji, uz podršku GIZ-a, nudimo online aplikaciju i elektronski sustav prijave sezonskih radnika u turizmu, poljoprivredi, građevini, kao efikasan odgovor na manjak radne snage koji pogađa sve ekonomije Zapadnog Balkana”, otkriva Jovanović.
Veliki značaj BFC SEE certifikata potvrdila je i Senka Jujić, ministrica uprave i lokalne samouprave Republike Srpske.
“Koji je značaj BFC SEE certifikata govori činjenica da je za dobivanje istog nužno ispuniti 10 kategorija različitih uvjeta i preko 60 podkriterija. Veza između gospodarstva i lokalne samouprave treba da se ogleda u partnerstvu. Ovaj certifikat je pokazatelj da je u jedinicama lokalne samouprave povoljno poslovno okruženje i da su one atraktivna lokacija za ulaganja, kako domaćim tako i stranim investitorima”, misli Jujić.
Posebno je naglasila kako Vlada Republike Srpske podržava ovu certifikaciju.
“Čak je 16 jedinica lokalne samouprave ostvarilo BFC certifikat jer su ispunili uvjete na višem nivou. Opredijeljeni smo za razvoj na lokalnom nivou, što govori i činjenica kako je Vlada Republike Srpske u veljači usvojila Strategiju razvoja lokalne samouprave za razdoblje 2023. – 2029. godina, gdje smo kroz strateške mjere značajnu pažnju posvetili unaprijeđenju gospodarstva i poduzetništva, kao i BFC certifikaciji kako bi se ispunili ovi zahtjevnu uvjeti”, zaključila je Jujić.
Na kraju svog izlaganja Jujić je uručila BFC SEE certifikat gradovima Srbac i Stanari iz BiH te Nišu i Paraćinu iz Srbije.
