Neke laži izgledaju toliko realno, a neka zanimanja nepotrebno i zastarjelo. Sve uz pomoć umjetne inteligencije. Razvija se strahovito. Jednako toj brzini raste i mogućnost zloupotreba.
Ruski lider Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za medije pričao je sa svojim dvojnikom. Alternativni Vladimir Putin stvoren je umjetnom inteligencijom, predstavio se kao student Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu i ruskog lidera upitao: “Kako gledate na opasnosti koje umjetna inteligencija i neuronske mreže donose u naše živote?”
To pitanje izazvalo je kolebanje koje se rijetko može vidjeti kod prvog čovjeka Rusije.
“Vidim da možda ličiš na mene i govoriš mojim glasom. Ali razmislio sam o tome i odlučio da samo jedna osoba može biti poput mene i govoriti mojim glasom, a to ću biti ja”, odgovorio je Putin.
Iako sve djeluje šaljivo, riječ je o najavi aktivnije uloge Rusije u napretku umjetne inteligencije, i novoj trci koja slijedi između istoka i zapada iza kojeg je i priznanje ruskog lidera da se ne zna gdje će ta trka odvesti svijet. Pojedine mogućnosti umjetne inteligencije kojima se svjedočimo na mrežama već sada su zastrašujuće zbog čega je razlika između stvarnih i lažnih sadržaja sve teže uočljiva pa korisnici nasijedaju na lažne izjave, poput nedavne u kojoj je glavni akter jedan od najmoćnijih biznismena.
“Mi smo još uvijek u mogućnosti da uz pomoć drugih algoritama utvrdimo da li je nešto stvarno ili lažno, na osnovu pomjeranja piksela i drugih karakteristika videa, ali to neće biti uvijek slučaj. Što tehnologija postaje bolja to se sužava razlika između stvarnog i lažnog videa”, naglasio je IT stručnjak Matt Phair.
Dok stručnjaci kažu da je na osnovu gestikulacije i izgovora moguće utvrditi da se radi o deep fakeu, strahovit napredak umjetne inteligencije mnoge je zabrinuo pa se pitaju hoće li neka danas poznata radna mjesta u budućnosti biti ugašena. I zbog toga je zanimljivo vidjeti šta o svemu misli umjetna inteligencija. Ona kaže da može da zamijeni određena zanimanja koja predstavljaju učestalo ponavljanje istih zadataka, ali da zapravo ljudsku kreativnost ona ne može zamijeniti i da sa tom namjerom nije ni stvorena.
OF4 Sličan odgovor na isto pitanje daje i viši asistent sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka, Borislav Vukojević. Onima koji za svoja radna mjesta strahuju poručuje da budu kvalitetniji i kreativniji. Budući da je i dalje riječ o relativno lako provjerljivim i skupim softverima prva mogućnost primjene umjetne inteligencije na našem tržištu mogla bi se vidjeti u medijima.
“Zašto bi novinar pisao izvještaje sa utakmica, dakle potpuno operativan rad. Ne kolumna o tome zašto je Zvijezda izgubila ili pobijedila, ne kolumna nego izvještaj sa utakmice, kada AI to može mnogo bolje da radi. Čak i ne morate da gledate utakmicu nego on može da prati i da definiše ko je kada dao pogodak”, navoe je Vukojević.
Opširnije u priči Mladena Vujinovića.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
