Možda im digitalna pismenost nije jača strana, no vješto uspijevaju koristiti digitalnu stvarnost za vlastitu promociju. Tako je i u ovoj kampanji. Online prostor postao je mjesto privlačenja glasača, a za to se sredstva ne biraju. Prostor je to koji sada niko ne kontrolira, pa je i mogućnost zaobilaženja kazni veća.
Do lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo je desetak dana. Prva sedmica izborne kampanje prošla je u relativnom miru. Kasnije se zahuktala i “preselila” u digitalnu sferu. Političkim kandidatima nije više dovoljno smješkati se za bilborda, sada su se uselili i u naše telefone. Da li je ovo način na koji će pokušati da pridobiju mlađu populaciju kao potencijalne glasače?
“Da, jeste, zato što mladi, uglavnom, i koriste te društvene mreže. Svi znamo da se najviše vremena provodi na društvenim mrežama, tako da, ako će iko vidjeti, vidjet će oni i onda će otprilike znati za koga da glasaju”, smatraju građani.
Ovim učestalim trendom bavi se i BIRN BiH. Ukazuju na to da motiviranje mlađe populacije nije namjera onih koji se koriste društvenim mrežama. Ali, ovakav način oglašavanja im je, prosto, fleksibilniji. Samim tim, i jeftiniji. Osim toga, praćanje obimnih sadržaja zahtjevan je posao, zbog čega nadležne institucije, uglavnom, peru ruke, a na nepravilnosti, uglavnom ukazuju predstavnici nevladinog sektora.
“Među publikom koja ih prati najmanje ima mladih ljudi i to je neki pokazatelj da ta publika nisu mladi nego ljudi između 40 i 65 godina, koji su se preselili na društvene mreže, poput Facebooka. Mi smo pratili samo načelnike trenutne i kandidate za načelnike. Imamo oko 300 osoba plus svaka pojedinačna društvena mreža. Dnevno znaju objaviti i po nekoliko objava na društvenim mrežama. Nijedna od institucija, krenuvši od CIK-a BiH do bilo koje druge, ne želi se uhvatiti u koštac s tim i provjeravati sav obiman sadržaj”, Azra Husarić, novinarka BIRN-a BiH.
Koji je počeo sa plasiranjem i prije početka zvanične kampanje. Koalicija “Pod lupom” analizirala je više od dvije hiljade objava. Sedamdeset posto njih nema veze s predstavljanjem izbornog programa, ali ima sa zapaljivom retorikom i političkom diskreditacijom oponenta.
“Podnosili smo prijave CIK-u BiH, koje se, kada govorimo o društvenim mrežama, najviše odnose na preuranjenu izbornu kampanju i plaćeno oglašavanje. Jesu počeli izricati sankcije, međutim, djeluje da to ide nekako sporije. Tek dobijamo odluke o sankcijama za prijave koje smo poslali i čak nekad prije mjesec dana”, ističe Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom”.
Da imaju mnogo predmeta na kojima rade, potvrđuju i iz CIK-a. Objavljena stranica pokazuje da je spektar zloupotreba internet prostora veliki. Na primjer, prijava jednog DEMOS-ovog odbornika u Sokocu koji je na svom FB profilu objavio tekst u kome proziva aktuelnog načelnika za kriminal.
Tu je i kandidat Tuzlanske alternative za GV koji je na FB postavio komentar kojim diskriminira osobe zbog porijekla. Još jedan tuzlanski odbornik Naše stranke u negativnom kontekstu je komentirao romski praznik Aliđun, ali i sportiste iz Srbije.
“Kad je riječ o štetnim sadržajima, pratimo i koliko je govor mržnje seksistički sadržaj, ili huškačke izjave koliko su prisutne u lokalnim medijima. Ima određeni procent i uglavnom takve izjave dolaze od sagovornika u tim novinskim člancima, često i od političara. Međutim, kad poredimo stanje kakvo je bilo prije dvije godine, na Općim izborima, toga je manje u odnosu na 2022. godinu”, smatra Anida Sokol, istraživačica Mediacentra Sarajevo.
Moglo bi se reći da, kada se sve sabere i oduzme, aktuelni gradonačelnik Banje Luke, Draško Stanivuković, je možda neko ko je i najviše popularizirao ovaj način političkog marketinga na internetu, odnosno, društvenim mrežama, s obzirom na to da je 2022. godine svoju izbornu kampanju temeljio, uglavnom, na ovakvom načinu promocije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
