Naveli su da i pored toga što je Centralna izborna komisija BiH blagovremeno upoznala javnost sa odredbama iz Izbornog zakona BiH koje se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, do sada je na osnovu prijava i pokrenutih postupaka evidentno da se ta zakonska odredba masovno krši. Kazne za kršenje Izbornog zakona od 3.000 do 6.000 KM.
Bivši član CIK-a, Vehid Šehić, za Vijesti.ba, kaže da je još uvijek teško procijeniti efekte izmjena Izbornog zakona, ali da je evidentno da je manje onih koji krše zakon kada je u pitanju preuranjena izborna kampanja.
„Izmjenom Izbornog zakona, koje je nametno visoki predstavnik svojim odlukom, u stvari, on je bio prinuđen na ovakav potez zbog nepoštivanja Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političkih subjekata koji učestvuju na izborima. Tako da je on sada izmijenio Izborni zakon u tom smislu da je predvidio sankcije za sve one koji nezakonito vrše izbornu kampanju prije zvaničnog dana i roka koji je to određeno izbornim zakonom. Tu su predviđene sada i određene novčane sankcije za političke subjekte od 3.000 do 30.000 KM“, kazao nam je Šehić.
Nevladine organizacije, ističe Šehić, podnose prijave protiv političkih stranaka za koje smatraju da kređe odrebre Izbornog zakona.
„Moram reći da i nevladine organizacije, konkretno Koalicija pod lupom podnosi prigovore i inicijative protiv određenih političkih subjekata za koje mi smatramo da krše Izborni zakon, na Izbornoj komisiji je da to provjeri, sankcioniše ili odbije našu inicijativu. Krajnju odluku da li je bilo kršenja ili ne, donosi Sud Bosne i Hercegovine. Vidimo da se to radi i to je jako dobro da se implementira ono što stoji u Izbornom zakonu. Ranije je bila predviđena samo sankcija za plaćeno političko oglašavanje, sada je to prošireno jer smo svjesni činjenice da oni koji pretenduju da sutra budu u zakonodavnoj i predstavničkoj vlasti ne poštuju zakone koje su sami donijeli. Morao je zbog toga reagovati visoki predstavnik. Vidjet ćemo koji će biti efekti svega toga“, dodaje naš sagovornik.
Vidljivi efekti izmjene Izbornog zakona
Hoće li novčane kazne biti dovoljna prepreka preuranjenoj kampanji za predstojeće Lokalne izbore, Šehić nema precizan odgovor.
„Ja sam pristalica bio da na početku se izriču novčane kazne koje ne bi trebale da budu drastične, ali kod ponavljanja kršenja Izbornog zakona i nezakonitog ponašanja političkih subjekata pristalica sam da se izriču i maksimale kazne koje su predviđene zakonom jer ipak u svim državama kada se sve sankcioniše, ljudi pokušavaju da poštuju zakon da ne bi plaćali kazne. Tako da u ovom trenutku je jako teško procijeniti koji su ovdje efekti, ali sigurno da efekti postoje, barem kada gledamo danas kako to sve izgleda, a manje je od mjesec do početka izborne kampanje“, zaključuje Šehić.
Lokalni izbori u BiH održavaju se 06. oktobra, a izborna kampanja starta mjesec dana prije izbora.
(Vijesti.ba)
