Bh. zvaničnici naredne sedmice putuju u Brisel, gdje bi s čelnicima EU trebalo da razmatraju ispunjavanje uslova za otvaranje pregovora. Izvjesno je da neće biti lako, s obzirom na unutrašnje tenzije koje opterećuju političke lidere, ali i pismo Vlade Holandije, u kojem navode da su, trenutno, protiv otvaranja pregovora s BiH. Hoće li domaći lideri shvatiti ozbiljnost da iskoriste mogućnost koja im je data?
Da je ovo važan trenutak za bh. zvaničnike, ali i za EU, koja prepoznaje svoje interese u BiH, govori širina bh. reprezentacije i broj pozivnica koji su dobili. Unija, prije svega, stavlja akcenat na osiguravanju svojih granica, pa samim tim, traži razloge da BiH pristupi pregovorima. No, hoće li domaći lideri prepoznati važnost trenutka? I predočiti razloge zbog kojih bi mogli pristupiti iznosu od gotovo dvije milijarde KM koji su na stolu?
“Tu inicijativu predvodi gospodin Edin Forto, ispred Savjeta ministara, da se ode s jednim ozbiljnim paketom reformi, da pokažemo našu spremnost da apsorbujemo jednu milijardu evra. Nije dovoljno doći s listom želja, već pokazati kapacitet da se ta lista želja suštinski implementira”, rekla je nedavno u programu N1 poslanik Naše stranke Sabina Ćudić.
Hoće li, pitanje je, ako nas praksa djelovanja domaćih lidera navodi da posumnjamo? Put ka Briselu, čini se, biće trnovit i nikad duži, uzimajući u obzir protivljenje pojedinih država članica u procesu otvaranja pregovora. Protivljenje ovom procesu sadržano je i u posljednjem pismu holandske Vlade, upućenom Parlamentu. Zeleno svjetlo daće nakon što BiH “postigne potreban stepen usklađenosti s evropskim kriterijumima za članstvo”. No, nije samo Holandija protiv.
“Zabrinjavajući stavovi Njemačke po pitanju otvaranja pregovora sa BiH, tako da ne bih da gledaoci pomisle da Evropa u ovom slučaju govori, isključivo, jednim jezikom, ali postoji jedan momentum i podrška”, dodala je Ćudić.
“Moguće da će se vršiti određen pritisak da se nešto pokuša učiniti i prije decembarskog sastanka, Savjeta ministara. Ukoliko bismo zaista imali nešto što bi se moglo, našim partnerima i onima koji nas snažno podržavaju, dati kao dodatni materijal na razgovorima koji koje budu imali sa svojim kolegama, posebno sa predstavnicima ove dvije države, koje su skeptične po tom pitanju – Njemačka i Holandija, to bi u svakom slučaju, u velikoj mjeri, poboljšalo situaciju BiH”, stav je političkog analitičara Adnana Huskića.
Secesionističke napore iz Republike Srpske, kriminalizaciju klevete i usvajanje novog zakona o stranim agentima, Holandija vidi kao posebno zabrinjavajuće na evropskom putu. Istovremeno, ne ohrabruje ni Izvještaj State Departmenta o BiH, o stanju sigurnosti. Iako je od 2014. zabranjeno putovanje u inostranstvo radi borbe u stranim oružanim snagama, više od 100 bh. državljana i dalje su u Iraku i Siriji. Osim toga, u maju je BiH procesuirala svoj prvi slučaj finansiranja terorizma, koji je završio oslobađajućom presudom.
Više detalja u priči Tatjane Drljić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
