Vijest da NATO proširuje rumunjsku zračnu bazu “Mihail Kogalničanu”, čija će dužina iznositi 32 kilometra, pokrivat će 17 kvadratnih km i koja će biti najveća u Europi, obradovala je miroljubive zemlje, a posebno onih sedam koje su cijelom svojom površinom na Balkanu. Razumije se, uloga NATO-a na Balkanu je više nego dobrodošla, utječe povoljno na stabilnost, jer se formirao jedan novi berlinski zid koji obuhvaća područje od Crnog mora do Baltika i u kojem tri međunarodne borbene skupine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj (od kojih svaka ima između 900 i 1.300 vojnika) sprečavaju prelijevanje ruske agresije iz Ukrajine.
Premda je geografski tek devet posto teritorija Rumunjske na Balkanu, ova država je po NATO-ovom planu glavna strategijska točka obrane Albanije, Bosne Hrercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Kosova i Sjeverne Makedonije, od kojih u ovom vojnom savezu jedino nisu BiH i Kosovo. Na taj način Rusija, sve i da želi, nema šansi da zapali ratni plamen u ovom dijelu Europe. Što se tiče Srbije, 60 posto njenog teritorija je, također, na Balkanu, njeni organi su 2007. godine proglasili vojnu neutralnost u odnosu na postojeće blokove, ali je suradnja s NATO-om uspostavljena kroz Partnerstvo za mir u kojem je i BiH.
Rumunjski predsjednik Klaus Johanis tvrdi da je njegova zemlja snažan i cijenjen saveznik unutar NATO-a na poziciji odvraćanja i obrane, članica čvrsto predana Europskoj uniji i važan strateški partner Sjedinjenih Američkih Država, dodavši da je njihova vojska suvremena i profesionalna i u procesu opremanja i konsolidiranja. U bazi “Kogalničanu” se sada radi na infrastrukturi, poput pristupnih cesta i električne mreže, a u konačnici se očekuje izgradnja nekoliko novih uzletno-sletnih staza koje će podržavati operacije raznih tipova vojnih zrakoplova. Zapovjednik zračne baze, pukovnik Nicolae Crețu, rekao je da će biti hangara za održavanje, skladišta goriva, streljiva, opreme, zrakoplovno-tehničkih materijala, simulatora, objekata za ishranu i smještaj, svega što je potrebno za podršku radu i misijama. U okviru baze, koja će koštati 2,5 milijardi eura, bit će izgrađeni objekti za oko 10.000 pripadnika NATO-a i njihovih obitelji na isti način kao u američkoj bazi u Ramsteinu na teritoriju njemačke savezne države Rajna-Palatinata. Ukupne snage NATO-a u Rumunjskoj trenutno broje više od 5.000 vojnika sa oklopnim vozilima, tenkovima, artiljerijom, sistemima protivzračne obrane i borbenom avijacijom koja je nedavno ojačana i Avaxima. To je najbrojnije prisustvo savezničkih trupa u ovom dijelu Europe, najveći broj vojnika u Rumunjskoj imaju Amerikanci, oko 4.000 iz elitne 101. zrakoplovno-desantne divizije i drugih pratećih jedinica, a tu je i NATO-ova borbena grupa sa 1.000 vojnika i 150 pilota i tehničara iz Italije.
Još je nešto u ovoj priči bitno istaći: naime, otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu, povećala se geopolitička važnost Crnog mora, budući da se ono nalazi između jugoistočne Europe i Male Azije, a sa Sredozemnim morem povezano je Bosforskim moreuzom i Mramornim morem, dok Kerčka vrata spajaju Crno i Azovsko more. Podsjetiću da se desetljećima Crno more nije nalazilo na radaru političkih stratega kada je riječ o geopolitičkim sukobima premda je bilo nekoliko incidenata tijekom hladnog rata. Ono je tada bilo između zemalja bivšeg Varšavskog pakta (Sovjetskog saveza, Rumunjske i Bugarske) s jedne i Turske, članice NATO-a, s druge strane, a sada se ovo more između Europe i Azije, zbog rata u Ukrajini, našlo u središtu pozornosti svijeta, budući da se pored kopnene vodi i pomorska bitka. Moskvi je prevažno Crno more, njen jedini pomorski izlaz na zapadu koji nije ugrožen od leda. Raspadom SSSR-a Rusiji je ostalo tek desetak posto crnomorske obale, ali ciljanim provokacijama “zaštite” Rusa u susjednim državama, najprije u Gruziji, pa sada i u Ukrajini, ona bi se htjela proširiti na trećinu te obale, ali joj taj plan kvari NATO.
