Savjetnik federalnog ministra trgovine Jasmin Kadić kazao je za Fenu da su kazne povećane s ciljem preventivnog djelovanja na potencijalne prekršioce Zakona.
– Dosadašnji iznos kazni je mali i stimulativan jer se u praksi pokazalo da se velikim trgovcima isplatilo više plaćanje do sada niskih kazni. Naime, stupanjem na snagu ovih izmjena pravno lice će, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna je 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM – istakao je Kadić.
Naglašava da će se primjenom ovog zakonskog rješenja nastojati postići preventivni i represivni učinak na prekršitelje, odnosno na pravna i fizička lica koja ne poštuju mjere neposredne kontrole cijena. Kadić je podsjetio da Federalno ministarstvo trgovine radi na izradi potpuno novog Zakona o kontroli cijena.
Ono što će donijeti praksa i primjena ovih rješenja pokazaće radi li se o poboljšanju ili, kako mnogi tvrde, ostanka u raljama socijalizma, komunizma i poslovanja papirom, a privrednici izloženi maltretiranju i slobodnoj volji inspektora u nedostatku širine i znanja u obavljanju svog poziva te ono najgore – otvorena vrata mitu i korupciji.
Drakonske kazne, stava su stručnjaci, neće riješiti već pojačati problem, s obzirom da su inspektorima date ogromne ovlasti da rade šta hoće, a trgovcima eliminiše svaku mogućnost za žalbe i sudsko odlučivanje. Naime, posljednjih godina, trgovci su počeli dobijati sve više presuda u svoju korist protiv postupanja nadležnih inspekcija. S visokim kaznama, rijetki će se odlučiti za sudsko odlučivanje, što otvara prostor za “završavanje na licu mjesta” s inspektorima, odnosno znatno povećava mogućnost koruptivnih radnji. Dodaju li se tome različiti nivoi vlasti od kantona do Federacije, do različitih propisa koje ovi nivoi imaju, trgovci će se naći pred ogromnim izazovom.
S druge strane, pred očima vlasti, inspekcija i cijele javnosti odvija se nelegalna trgovina na pijacama, ulicama, trotoarima, automobilskim haubama bez fiskalnih kasa, koje tržišne inspekcije uopće ne tretiraju.
Preambula Ustava BIH predviđa podsticanje ekonomskog razvoja kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede. Nema sumnje, da ovakav zakon koji nema dodirnih tačaka s tržišnom ekonomijom, Federaciju vodi u prošla vremena i nazadak, a ne na put napretka i budućnosti.
(Vijesti.ba)
