Otpravnik poslova, u ime stalne misije Srbije pri Ujedinjenim nacijama (UN), Saša Mart, pisao je predsjedniku
Generalne Skupštine UN-a i svim misijama država u UN-u povodom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Naveo je kako se želi još jednom osvrnuti na čitav proces pokretanja i realizacije ove inicijative koja se, kako je rekao, odnosi na osjetljivo pitanje rata u Bosni i Hercegovini, te zahtijeva, prema njegovim riječima, konsultacije na svim nivoima vlasti u zemlji. S tim u vezi, u pismu ističe kako članice UN-a želi obavijestiti o nekoliko stavki. Prva od njih je da nije bilo konsultacija o tekstu rezolucije na nivou BiH.
“Ne postoji odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ovom pitanju, kako je to predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Nije bilo konsultacija ni u regionu, što je zabrinjavajuće, posebno ako se ima u vidu da se proces suočavanja s teškim nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini, usmjeren na pomirenje i izgradnju povjerenja, tiče prvenstvemo regije. O tekstu nacrta rezolucije pregovarano je unutar jezgre grupe država u tajnosti, dok proces pregovora sa širim članstvom u UN-u nije bio izraz iskrene namjere sponzora da pregovaraju o tekstu, već je bio nametnut reakcijama država. S tim u vezi, da podsjetim da je, na predstavljanju nacrta rezolucije 17. aprila, glavni pokrovitelj prvobitno najavio da neće biti konsultacija o tekstu. O podnesenim prijedlozima se odlučivalo isključivo unutar jezgre grupe, koja je predložila rezoluciju i nisu obrazloženi razlozi na osnovu kojih su neki stavovi brisani, neki amandmani prihvaćeni, a neki odbačeni, što je kontradiktorno ‘inkluzivnosti i transparentnosti’ na koju su se sponzori referisali”, napisao je.
Naveo je kako nikada nisu dobili odgovor na pitanje zašto Srbija nije pozvana u osnovnu grupu.
“U ime svoje Vlade moram da istaknem da je Republika Srbija, otkako je prvi put saznala za plan dostavljanja pomenutog prijedloga rezolucije, tek u aprilu ove godine nastojala da predstavi kosponzorima i državama članicama sve razloge zbog kojih ovako predložen nacrt rezolucije izaziva tenzije u regionu i podjele među članicama UN-a. Pozivali smo na povlačenje nacrta i vraćanje cijelog procesa na početak kako bi se postigao konsenzus o nacrtu rezolucije u Bosni i Hercegovini, kao i dogovor u regionu”, stoji u njegovom pismu.
U pismu tvrdi da rečenice “Srbija je više puta i izričito pozivana na angažovanje” i da bi “bilo kakvi prijedlozi Srbije za izmjenu teksta Nacrta rezolucije bili shvaćeni vrlo ozbiljno” su pogrešne i “potpuno zanemaruju činjenicu da smo u više navrata tokom konsultacija vrlo jasno i pismeno objašnjavali da Republika Srbija nije u poziciji da komentariše suštinu predloženog teksta, koji nije ‘vlasništvo’ države na koju se odnosi.”
“Sa žaljenjem moram da kažem da su se države članice UN-a na ovaj način dovele u situaciju u kojoj su se dovele. Oni će zauzeti stav o pitanju obilježavanja sjećanja na žrtve tragičnog rata, pitanju koje zahtijeva konsenzus”, kazao je.
“Nažalost, moram napomenuti da je ovo inicijativa sa nesumnjivim političkim ciljevima jer je za njeno usvajanje odabran ovaj vrlo turbulentan trenutak u kojem se svijet nalazi. Konačno, i što je najvažnije, ovako provedena inicijativa i bez dogovora u Bosni i Hercegovini i regionu ne samo da neće učvrstiti mir i zaliječiti rane iz prošlosti. ali će dodatno produbiti jaz između naroda i ugroziti proces pomirenja. Želim vjerovati da će države članice uzeti u obzir sve gore navedene argumente i da će se suprotstaviti takvoj inicijativi koja je usmjerena na podjelu, a ne na ujedinjenje”, stoji na kraju njegovog pisma.
Podsjetimo, o rezoluciji se prvobitno trebalo glasati 2. maja, što je odgođeno kako bi se tekst dodatno usaglasio. Kompletan finalni tekst Rezolucije o Srebrenici koji je upućen Generalnoj skupštini UN-a početkom ovog mjeseca pročitajte OVDJE.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad