U jednom beogradskom listu prije nekoliko dana objavljen je tekst pod naslovom “Francuski vojnici u BiH zbog vežbe, a ne secesionizma”, čime se šalje poruka da u Bosnu i Hercegovinu ne dolazi bataljon NATO-a iz strateške rezerve, nego da se samo EUFOR privremeno pojačava. Iako je to izostavljeno u rečenom tekstu, potrebno je istaknuti da je 350 pripadnika francuskog bataljona iz članice NATO-a, kao što je 1.100 vojnika EUFOR-a iz 20-ak zemalja koje su u Alijansi, pa kad se tome doda stalni stožer ovog saveza u Sarajevu, onda se može reći da NATO-a itekako ima u BiH i da to nikome dobronamjernom ne bi trebalo smetati. Uostalom, NATO je u BiH uradio mnoge važne stvari, zaustavio rat, uspostavio mir, predano sa bosanskohercegovačkim vlastima radio na implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i ovaj savez je u krajnjem garant spomenutog sporazuma. Na predstojećoj vježbi Brzi odgovor provjeravat će se sposobnost EUFOR-a da brzo integrira pojačanje i da rasporedi sve kapacitete kako bi mogao ispuniti svoju mirovnu misiju zbog koje mu se svake godine u Vijeću sigurnosti UN-a produžava mandat.
Komandant EUFOR-a, mađarski general László Sticz rekao je da će francuski vojnici iz sastava strateških rezervnih snaga ostati jedan mjesec u Bosni i Hercegovini i zajedno s trupama iz Rumunjske i Italije biti pod njegovim zapovjedništvom i činiti multinacionalni element veličine bataljona u sastavu operacije Althea. Dodao je da će taj bataljon tijekom boravka u BiH izvoditi obuku i patrolirati zajedno sa stacioniranim snagama EUFOR-a i vojnicima Prvog bataljona 6. pješadijske brigade OSBiH. Očevidno, osjeća se oprez u EUFOR-u zbog toga što se ovogodišnja vježba Brzi odgovor zbog narušenih međuentitetskih odnosa i izraženijih prijetnji secesijom razlikuje od svih prethodnih. Prema Dejtonskom sporazumu, EUFOR je, pored ostalog, zaštitnik teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i ukoliko bi Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku o osamostaljenju i izdvajanju tog entiteta iz Bosne i Hercegovine, na to bi se moralo promptno odgovoriti i spriječiti eventualni incidenti. Ovu vježbu, po onome kako se priprema, treba shvatiti prvo kao prevenciju, a potom i kao izraz odlučnosti i spremnosti ojačanog EUFOR-a da, bez obzira na okolnosti, sačuva mir i ustavni poredak BiH. Ovakav zaključak temelji se na povećanoj posvećenosti NATO-a jačanju stabilnosti i cjeline naše zemlje, a što je naglašeno i u nedavnim razgovorima generalnog tajnika Alijanse Jensa Stoltenberga i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića u Bruxellesu.
Podsjetiću da je Stalni komitet NATO-a odlučio stvoriti novu poziciju za zemlje koje teže pridruživanju Alijansi, tako da je Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Gruziji dodijelio status kandidata za članstvo. Ova odluka donesena je u ožujku o. g. na zasjedanju u Tallinnu, a trebala bi biti ratificirana na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a krajem svibnja u Sofiji. Što se tiče članstva u NATO-u, BiH ima Akcioni plan (MAP), ali reforme koje je potrebno provesti faktički su u fazi mirovanja, najviše zbog ranije odluke Vijeća ministara po kojoj je Komisija za integraciju preimenovana u Komisiju za suradnju s NATO-om, na čemu je insistirao Milorad Dodik. Međutim, za razliku od Dodika, najveći broj građana Federacije BiH, pa i dio onih iz Republike Srpske, smatra da biti u NATO-u znači imati pojačanu zaštitu i obranu, jer svakoj članici one druge iz Alijanse moraju priskočiti u pomoć, pojedinačno ili kolektivno, u slučaju oružanog napada. Nijedna zemlja nije primorana da računa samo na sebe i vlastite resurse (uglavnom nedovoljne) u suočavanju s temeljnim sigurnosnim izazovima i agresijom.
