Zelenoj agendi EU prijeti predviđeni nalet krajnje desnice na predstojećim izborima za Evropski parlament. Uzimajući to u obzir, glavni kandidati bi trebali podsjetiti birače da klimatska politika nije samo neophodna za dekarbonizaciju, već i suštinski alat za proširenje EU, navodi se u analizi organizacije European Council on Foreign Relations (ECFR). Ističe se da bi slabljenje zelene politike također poslalo pogrešne signale Zapadnom Balkanu.
Uprkos ogromnoj podršci evropske javnosti klimatskim akcijama, ambiciozne politike Evropske unije, kao što je Evropski zeleni dogovor, suočavaju se sa neizvesnom budućnošću. Na predstojećim izborima za Evropski parlament u junu, ECFR ankete predviđaju da bi Zelena agenda EU mogla biti razvodnjena kako bi se udovoljilo krajnjoj desnici.
Upozorava se da, ako glavni kandidati ne promoviraju ispravno klimatske politike u svojim kampanjama, birači će vjerojatno smatrati da su druga pitanja, kao što su troškovi života, važnija, a neslaganje sa skupim politikama dekarbonizacije EU će samo dobiti još više pažnje.
“Slabljenje zelene politike – pogrešan signal Zapadnom Balkanu”
Posljedice potencijalnog slabljenja zelene politike protežu se i izvan same EU, te se time također rizikuje da šalju pogrešni signal budućim državama članicama poput onih na Zapadnom Balkanu, navodi se u analizi.
“Prvo, to bi moglo ugroziti finansiranje Novog plana rasta za zapadni Balkan, koji podstiče region da predlaže sopstvene zelene projekte kako bi privukao sredstva. Ako Evropski parlament to počne smatrati niskim prioritetom, sredstva će vjerovatno biti preraspodijeljena na druga područja. Drugo, nepoticanje zelenih politika unutar EU može obeshrabriti političare Zapadnog Balkana da sprovode zelene reforme i ulaganja u zemlji, ako se čini da takve promjene više nisu važne za EU“, upozorava se.
Uprkos ovim rizicima, desni populistički kandidati u nekoliko država članica tvrde da troškovi implementacije zelene politike mogu biti previsoki za njihove zemlje, ali i za EU u cjelini. U tom kontekstu, finansiranje Evropskog zelenog dogovora u sljedećem parlamentu, uz istovremeno traženje financiranja susjeda koji nisu članice EU i rata u Ukrajini, mnogi političari na desnici smatraju preskupim.
“U mjesecima prije izbora, glavni kandidati bi se trebali boriti protiv ovih narativa preoblikovanjem klimatske agende EU kao korisnih i za države članice i za one koje teže članstvu. U tom smislu, zelena agenda nije samo neophodna za održivi ekonomski rast, već je i suštinski alat vanjske politike. Ovi kandidati bi trebali uvjeriti birače da paralelni napredak u klimatskim politikama kako budućih tako i sadašnjih država članica EU može pomoći u postizanju glavnog cilja zajedničke evropske budućnosti. Zelena agenda treba da bude predstavljena kao neophodna za bolju saradnju sa vladama i preduzećima Zapadnog Balkana – utirući put za integraciju – kao i kao priliku za povećanje trgovine, a ne kao prepreku“, navodi se.
“Kako bi se postigao taj cilj, glavni kandidati bi trebali ponovo potvrditi da će se zalagati za veću posvećenost klimatskim politikama u sljedećem parlamentu, djelimično za produbljivanje saradnje sa potencijalnim državama članicama. Bolje integrisano i sveobuhvatno pakovanje Evropskog zelenog dogovora, zajedno sa kontinuiranom podrškom za Novi plan rasta i finansiranje zelene agende na Zapadnom Balkanu, pomoglo bi da se održi uloga EU kao kredibilnog igrača u regionu, uz pomoć pri smanjenju emisija“, dodaje se.
“Jedini put ka održivoj budućnosti”
Predlaže se da glavni kandidati odgovore na zabrinutosti oko troškova tako što će implementaciju politika kao što je mehanizam prilagođavanja granice ugljenika “predstaviti kao alat za ekonomski rast“.
Politike poput ove bi značajno regulisale cijene emisije ugljenika u svakoj državi zapadnog Balkana i pomogle regionalnim proizvodima i preduzećima da dostignu standarde EU u ovoj oblasti. A za EU, napredak ka ciljevima zelene agende u kombinaciji sa implementacijom takvih politika dovodi do veće trgovine između zapadnog Balkana i država članica, stimulirajući ekonomski rast.
“Štaviše, kandidati koji podržavaju klimatske politike trebali bi tvrditi da troškovi nepridržavanja ciljeva zelene tranzicije mogu biti dugoročno viši. Evropski birači i stanovništvo Zapadnog Balkana treba da budu svjesni da je dekarbonizacija ključna i jedini put ka održivoj budućnosti“, ističe se u analizi.
“Napuštanje glavnih zelenih politika i ciljeva unutar EU i na Zapadnom Balkanu ne samo da bi izazvalo dodatnu štetu po životnu sredinu, već bi i porast energetske zavisnosti od trećih aktera. Na kraju, to bi umanjilo političku volju za dekarbonizacijom na Zapadnom Balkanu, koja je već prisutna u nekim zemljama kandidatima kao što je Srbija“, upozorava se.
Da bi se uspješno uhvatili u koštac sa neslaganjem sa zelenom politikom, pored predstavljanja klimatske politike kao ključnog za projekat proširenja EU, glavni kandidati će također morati da se pozabave domaćim problemima. Reakcije kao što su nedavni protesti poljoprivrednika su hitan poziv EU da osmisli i efektivno iskomunicira zelene politike koje su pravedne i da zadrže one na čije će poslove uticati tranzicije u centru njihovog kreiranja politike.
“Takvi ciljevi mogu uvjeriti evropske glasače da će njihove potrebe biti zadovoljene. Istovremeno, kako bi zadržala kredibilitet EU kao pouzdanog partnera i potaknula zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu, EU bi trebala uključiti lokalne zajednice i radnike koji su najviše pogođeni zelenom tranzicijom u sljedeći val zelenih investicija u regiji. Čineći to, EU mora biti u mogućnosti da provede odgovarajuća istraživanja i razgovara s relevantnim lokalnim stručnjacima, kao što su energetski analitičari, lokalni konsultanti, nevladine organizacije i javna uprava, kako bi utvrdila gdje su projekti najpotrebniji, a istovremeno i efikasnije dodijelila sredstva za njihov razvoj“, navodi se na kraju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
