U današnjem digitalnom dobu, gdje e-trgovina i elektronska razmjena podataka zauzimaju sve veći udio u globalnoj ekonomiji, jedinstvena identifikacija proizvoda i usluga postaje ključna.
GTIN, ili Global Trade Item Number (Globalni broj trgovinske jedinice), predstavlja jedinstveni identifikator dodijeljen svakom pojedinom proizvodu ili usluzi koji dodjeljuje Međunarodna organizacija GS1 putem svojih registrovanih GS1 organizacija u 150 zemalja širom svijeta. Njegova snaga leži u nekoliko ključnih karakteristika: jedinstvenosti, globalnoj primjenjivosti, automatizaciji, povezanosti sa globalnim bazama podataka, podršci različitim formatima (barkodovi, QR kodovi i RFID oznake) i sposobnosti praćenja proizvoda kroz lanac snabdijevanja. Ova naizgled jednostavan standard omogućava efikasnu identifikaciju, transparentnost i pouzdanost u poslovanju na globalnom tržištu.
Činjenica da se širom svijeta skenira 10 milijardi proizvoda dnevno ide u korist njegovoj rasprostranjenosti i masovnoj upotrebi.
U kontekstu e-fiskalizacije, integracija GTIN-a nosi sa sobom obilje prednosti kako za porezne obveznike tako i za Porezne uprave. Ovaj korak prepoznalo je i Ministarstvo finansija RS, koje je u Zakonu o e-fiskalizaciji, planiranom za primjenu u 2024. godini, u članu 5., definisalo sadržaj fiskalnog računa i uvrstilo GTIN.
Jedna od ključnih prednosti GTIN-a u e-fiskalizaciji je transparentnost transakcija. Svaka kompanija koja želi da koristi GTIN mora biti registrovana u neku od GS1 organizacija širom svijeta, te registrovati svaki proizvod upotrebom 7 osnovnih atributa u Međunarodni registar proizvoda. Kroz jedinstveni identifikator svakog proizvoda ili usluge, Porezna uprava putem upotrebe “Verified by GS1” može u realnom vremenu povezati svaki proizvod sa njegovim karakteristikama i klasifikacijom. Osim toga, GTIN olakšava identifikaciju potencijalnih poreznih prekršaja poput nelegalne trgovine i lažnih proizvoda.
Dalje, GTIN pomaže u očuvanju integriteta lanca snabdijevanja, posebno kada je riječ o prehrambenim proizvodima. Kroz GTIN, Porezna uprava može pratiti kretanje namirnica od proizvođača do krajnjeg potrošača. Ovo je od vitalnog značaja ne samo za Poreznu upravo nego i za osiguranje sigurnosti hrane i sprečavanje širenja krivotvorenih proizvoda. U slučaju izbijanja problema poput epidemije trovanja hranom ili širenja bolesti, GTIN+lot omogućava brzu identifikaciju zagađenih ili problematičnih proizvoda, što rezultira promptnom intervencijom i zaštitom javnog zdravlja.
Uz to, implementacija GTIN-a u e-fiskalizaciji olakšava dalju digitalizaciju poslovanja posebno kada govorimo o elektronskoj razmjeni podataka (EDI), čime se smanjuje administrativno opterećenje za porezne obveznike.
Konačno, GTIN pruža temelj za daljnji razvoj naprednih analitičkih alata koji mogu pomoći Poreznim upravama u boljem razumijevanju tržišnih trendova i potrošačkih navika. Ovi uvidi mogu biti od neprocjenjive vrijednosti za donošenje informiranih odluka u vezi s politikama oporezivanja i regulacijama tržišta.
Federacija BiH je najavila rad na novom zakonu o e-fiskalizaciji. Ovdje je jako važno napomenuti da sastavni dio i ovog zakona mora i treba biti GTIN.
Usaglašavanje zakonskih regulativa između entiteta u Bosni i Hercegovini je ključno za osiguranje učinkovite primjene e-fiskalizacije širom zemlje. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da većina naših kompanija posluje u oba entiteta i da se usložnjavanje ovih procesa na kraju ipak preljeva na krajnje potrošače povećanjem cijena gotovih proizvoda.
Evo zašto je važno da i Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) prilikom kreiranja i uvođenja novog zakona vodi računa o usklađivanju sa Republikom Srpskom (RS):
Jedinstveni standardi: Usklađivanje zakonskih regulativa u oba entiteta osigurat će usvajanje jedinstvenih standarda. To će olakšati poslovanje privrednicima jer će imati jasne smjernice za implementaciju bez obzira na to u kojem entitetu posluju, a entiteti na koncu neće izgubiti dio prihoda od poreza koji im pripada.
Poboljšana transparentnost: Kada su zakonski propisi usklađeni, porezne uprave u FBiH i RS mogu uspostaviti komunikacijske kanale i mehanizme razmjene podataka. To će omogućiti bolje praćenje kretanja roba i usluga putem GTIN-a, što će rezultirati većom transparentnošću i učinkovitijom borbom protiv poreznih prekršaja poput nelegalne trgovine.
Smanjenje administrativnog tereta: Kada su zakoni usklađeni, porezni obveznici koji posluju u oba entiteta neće morati prilagođavati svoje poslovanje različitim zakonskim zahtjevima. To će smanjiti administrativni teret i troškove poslovanja, potičući ekonomski rast i razvoj.
Efikasnije upravljanje rizicima: Analizom prikupljenih podataka, porezne uprave mogu identificirati potencijalne probleme ili nepravilnosti u lancu snabdijevanja i poduzeti odgovarajuće mjere.
Upravo iz svega navedenog jasno je zašto GTIN treba biti ključna komponenta i zašto ne trebamo izmišljati „toplu vodu“, nego samo primijeniti ono što se već koristi na tržištu Bosne i Hercegovine i što će olakšati poslovanje i privredi i zakonodavcima.
(Vijesti.ba / Biznis.ba)
