Članak u najtiražnijem njemačkom listu Bild o tome da Rusija planira drugo ratište u Europi, na Balkanu, iako objavljen prije nekoliko tjedana, ne prestaje biti u fokusu raznih komentara, a zajedničko im je pitanje – zar kao opomena nije dovoljan tekući rat, onaj u Ukrajini, koji za nekoliko dana ulazi u treću godinu. Aktivistkinja Kati Schneberger napisala je da će Vladimir Putin, prije europskih izbora, uz pomoć Aleksandra Vučića, na Kosovu otvoriti drugo bojno polje i tako omogućiti Srbiji da svoj legitimitet vrati u bivšu autonomnu pokrajinu. Srbijanski predsjednik je odbacio ove teze, a gospođu Schneberger demantirao je ruski predsjednik koji je u intervjuu američkom novinaru Tuckeru Carlsonu rekao da Ruska Federacija ne želi širenje rata i da nema “nikakav interes napasti Poljsku ili Latviju”. Pored toga je dodao: “U jednom slučaju možemo uzvratiti, a to je ako dođe do napada na Rusiju, primjerice, iz Poljske.” Ovaj intervju do sada je pogledalo gotovo 200 milijuna ljudi u svijetu, ali strah od Rusa nije uminuo, jer se Europa u kojoj se dugo vjerovalo da rata na njenom tlu više ne može biti, nakon ruske invazije na Ukrajinu, osvijestila i ništa ne prepušta slučaju. Tim prije jer nije malo onih koji misle da se ambicije Rusije neće zaustaviti na granicama Ukrajine.
Dodatnu dozu zabrinutosti u Europi unio je nizozemski admiral Rob Bauer, koji predsjedava Vojnim odborom NATO-a, rekavši na sastanku u Bruxellesu da nam predstoje teške godine i pozvao javni i privatni sektor na Zapadu da se pripremi za neizvjesno predstojeće razdoblje, uključujući i novi rat. “Morate u kući imati vodu, radio i svjetiljku na baterije kako biste mogli funkcionirati prvih nekoliko dana. To su bazične stvari. Ne kažem da će sutra stvari krenuti po zlu, ali ne možemo biti sigurni da će mir trajati zauvijek. Zato i imamo obrambene planove”, kazao je Bauer. Najavio je i potrebu ratne transformacije najvećeg vojnog saveza i podvukao: “Članice NATO-a moraju da se prilagode poslije ruske invazije 2022. na eru u kojoj se bilo šta može desiti u bilo kom trenutku, eru u kojoj moramo da očekujemo neočekivano, u kojoj se moramo fokusirati na efikasnost da bismo bili zaista efikasni.” Admiral Bauer je s članovima Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a, koje je predvodio zamjenik generalnog tajnika Saveza Mircea Geoana, nedavno bio u posjeti Sarajevu, ali nije bio voljan komentirati svoja upozorenja koja su izazvala uznemirenje diljem Europe.
Napad Rusije na zemlju članicu NATO-a prisilio bi blok da djeluje sukladno sa svojom obvezom o kolektivnoj sigurnosti poznatom kao članak 5, te bi tako Europa bila gurnuta u rat. Način pomoći napadnutoj članici svrha je manevara NATO-a koji su, po nazivom Steadfast Defender 2024. (Odlučni branitelj) počeli ovog mjeseca i do kraja svibnja odvijat će se od Norveške do Rumunjske. Planirano je sudjelovanje 90.000 vojnika, 50 ratnih brodova od nosača aviona do razarača, više od 80 borbenih aviona, jurišnih i transportnih helikoptera, raznih vrsta dronova i najmanje 1.100 borbenih vozila, uključujući 133 tenka i 533 oklopna transportera. Tijekom vježbi predviđeno je i pomorsko premještanje snaga iz Sjeverne Amerike u Europu. Zapravo, realizirat će se obrambeni planovi koji, pored ostalog, predviđaju brzo prebacivanje snaga s jednog kraja Europe na drugi i formiranje zračnih mostobrana. Ustvari, radi se o zračnom desantu kojim se elitni vojnici padobranom izbacuju iz aviona ili iskrcavaju iz helikoptera u pliće ili dublje zaleđe protivnika. Veći desanti obično su kombinirani, pa se prvo padobranski zauzimaju aerodromi, a ostatak kopnenih snaga se iskrcava helikopterskim desantom ili slijetanjem transportnih helikoptera.
U Moskvi smatraju da manevri ovakvih razmjera označavaju konačni i neopozivi povratak NATO-a shemama hladnog rata, kada su se vojno planiranje, resursi i infrastruktura pripremali za sukob s Rusijom do kojeg, srećom, nikad nije došlo. NATO pokreće svoje najveće vježbe kako bi američke jedinice mogle ojačati evropske saveznike u zemljama koje graniče s Rusijom i na istočnom krilu Saveza ako bi se rasplamsao sukob s “gotovo jednakim” protivnikom. Doduše, NATO u najavi ovih megavježbi nije spomenuo Rusiju, ali njegov glavni strateški dokument identificira Rusiju kao najvažniju i direktnu prijetnju sigurnosti njegovih članica.
