Profesor emeritus Nenad Kecmanović sklon je iznošenju proizvoljnih i tendencioznih ocjena, zbog kojih je nerijetko izložen kritikama, ali je nadmašio svoj ego izjavivši da će Rusija stići na ušće Dunava, to jest u Rumunjsku. U intervjuu za agenciju Srna on je rekao: “Do sada su (misli na Zapad; prim. Đ. K) prebacivali težište sa Banje Luke na Beograd i obrnuto, a sada udaraju simultano na obje strane, žureći da disciplinuju Srbiju i RS prije nego što Rusija stigne na ušće Dunava…”. Strateška situacija u crnomorskoj regiji, čiji je dio danas u ratu, iznimno je neizvjesna, ali da bi ruska vojska u nekoj varijanti mogla izvršiti invaziju na Rumunjsku, članicu NATO-a, teško je izvodljivo i bilo bi za Ruse fatalno, budući da je Moskvi, po mnogim mišljenjima, i ovaj gotovo dvogodišnji rat u Ukrajini veliki teret koji teško nosi da bi, materijalno i tehnički iscrpljena, krenula u novi. Realno gledajući, napad na Rumunjsku bio bi napad na NATO, i ma koliko bi Kecmanović i drugi rusofili to željeli, Rusima bi to bila mnogo veća greška od agresije na Ukrajinu, s nesagledivim tragičnim posljedicama. Podsjetit ću, oko 70 kilometara prije ušća u Crno more Dunav se dijeli na dva kraka i brojne rukavce, prostire se na gotovo 4.200 kvadratnih kilometara i većina delte nalazi se u Rumunjskoj, a manji dio u Ukrajini. Zbog toga se obrani ovog prostora, naročito nakon 2004. godine i prijema Rumunjske u NATO, posvećuje velika pažnja.
Ukupne snage NATO-a u Rumunjskoj broje više od 5.000 vojnika sa oklopnim vozilima, tenkovima, artiljerijom, sistemima za protuzračnu obranu i borbenim zrakoplovstvom sa četiri aviona F-16 – i to je najbrojnije prisustvo savezničkih trupa u ovom dijelu Evrope. Najveći kontingent sa 4.000 vojnika imaju Amerikanci koji su iz elitne 101. zračno-desantne divizije čija je baza Fort Campbell u saveznoj državi Kentaki. “Imati američke trupe ovdje je kao da ste imali Saveznike u Normandiji prije nego što je tamo došao bilo kakav neprijatelj”, rekao je rumunjski generalbojnik Iulian Berdila za CBS News, aludirajući na ključnu bitku u Drugom svjetskom ratu na francuskoj sjevernoj obali. Slavna divizija spominje se i u američkim filmovima: u Spielbergovom “Spašavanju vojnika Ryana” kojeg glumi Matt Damon, vojnik je iz 101. divizije. Povijest i operacije u kojem sudjeluje jedna od jedinica unutar divizije tematizirane su i u Spielbergovoj seriji “Združena braća”. Američki zvaničnici navode da osim osnovnog zadatka podrške saveznicima NATO-a i odvraćanja Rusije od agresivnih akcija, pripadnici njihove vojske stječu i dragocjena iskustva. Osnovni zadaci 101. divizije su obrana obale Crnog mora i locirana je na rumunjsko-ukrajinskoj granici.
Veliko pojačanje za NATO je dolet u Rumunjsku aviona E-3 Sentry, poznatijih kao Awacs, namijenjenih za zračno promatranje, javljanje i navođenje, koji su tu već godinu sa osobljem koje ima 180 ljudi. Awacs je zajedničko vlasništvo NATO-a još od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, ali je formalno registriran u Luksemburgu. Ima mogućnost ranog otkrivanja ciljeva u zračnom prostoru na daljinama od 375 kilometara, što znači da NATO sada može da detektira ruske borbene avione i helikoptere iznad većeg dijela Krima, južne Ukrajine, Odese i dijelova Hersonske oblasti i to dok se nalazi u rumunjskom zračnom prostoru. Europske snage NATO-a u Rumunjskoj pod nazivom Borbena skupina pojačane budnosti, koja ima 1.000 vojnika, predvode Francuzi, a osim njih, u toj formaciji su i vojnici iz Nizozemske i Belgije. Otkako je počeo rat u Ukrajini, NATO je, osim u Rumunjskoj, formirao još tri ovakve borbene skupine u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj.
Pored vojnika koji su u Rumunjsku došli iz drugih članica NATO-a, veliki doprinos obrani i odvraćanju od agresije daje i zemlja domaćin, čiji su kopnena vojska, zrakoplovstvo i mornarica u povećanoj borbenoj spremnosti. Otkako je u članstvu ovog vojnog saveza, Rumunjska stalno jača obrambeni sistem i izdvaja 2,4 posto iz bruto domaćeg proizvoda za vojsku, tako da je umnogome staro naoružanje sovjetskog porijekla zamijenila suvremenim zapadnim. Sa oko 75.000 vojnika, ona nakon Poljske ima drugu najveću vojsku u istočnom krilu NATO-a. Parlament u Bukureštu u travnju 2023. odobrio je projekat modernizacije Oružanih snaga Rumunije vrijedan više od 10 milijardi eura, koji predviđa nabavku protuzračnih sredstava, oklopnih vozila, tenkova Abrams, samohodnih haubica i naoružanja za borbene zrakoplove F-16. Kad se sve ovo ima u vidu, onda je doista krajnje proizvoljna tvrdnja da bi ruske trupe mogle doći do ušća Dunava u Crno more, a ako bi i stupile na rumunjsko tlo, bile bi izložene baražnoj vatri s kopna, mora i iz zraka. Jedno je, dakle, ono što bi profesor Kecmanović želio da se dogodi, a drugo realna situacija koja ga negira, jer Moskva se ipak ne bi usudila da zarati s NATO-om.
