BANJALUKA – U posljednje dvije godine došlo je do porasta prijava i broja predmeta za nasilje u porodici, kazala je za “Nezavisne novine” Neda Dragić, stručna radnica – psihologica u JU “Centar za socijalni rad” Banjaluka.
“U zadnjih 11 mjeseci dobili smo oko 140 predmeta za nasilje u porodici, prošle godine bilo je 219, a 2021. godine oko 180. To ukazuje da dolazi do porasta predmeta za nasilje u porodici i da je to ozbiljan društveni problem”, kazala je Dragićeva, koja već 15 godina radi u banjalučkom Centru za socijalni rad, a posljednje četiri godine raspoređena je na odjeljenje porodično-pravne zaštite, na poslovima nasilja u porodici.
Prema njenim riječima, zadatak i uloga Centra za socijalni rad je prioritetno zaštita žrtava nasilja u porodici, prevencija nasilja, razvoj mjera socijalne i pravne zaštite, pružanje usluga socijalnog rada i dobrobiti lica izloženih nasilju u porodici i u saradnji s policijom i ostalim subjektima zaštite da stvore uslove za prekid nasilja i bezbjednu i sigurnu zaštitu žrtve.
“Glavni cilj je podrška i osnaživanje žrtve na planu ličnosti, povećanje samopouzdanja, smanjenje stresogenih faktora, strahova, nesigurnosti, psihosomatskih tegoba, te predlaganje da se žrtva obrati sistemu zdravstvene zaštite, kao i da se radi na osnaživanju za predstojeće sudske postupke”, kazala je Dragićeva.
Ističe da žrtve mogu prijaviti nasilje u JU “Centar za socijalni rad” putem telefona, lično, dolaskom u Centar, ili se mogu za pomoć obratiti putem pismenog obrasca koji dobiju u prijemnoj kancelariji.
“Međutim, prvi subjekti zaštite su policija i svim žrtvama savjetujemo da se obrate prvo policiji, jer su oni nadležni da obavijeste Okružno javno tužilaštvo kao istražni organ koji je u obavezi da incidentni događaj kvalifikuje kao krivično djelo ili ne. Nakon toga, poziva se Centar za socijalni rad s ciljem dalje zaštite žrtve nasilja”, objašnjava ona i ističe da Centar posreduje prilikom preuzimanja ličnih stvari žrtve nasilja u porodici.
“Organ starateljstva je u uskoj saradnji sa sigurnim kućama i nevladinim organizacijama, kao i svim subjektima zaštite, a sve s ciljem najefikasnije zaštite žrtava nasilja. U toku psihosocijalnog rada sa žrtvama nasilja, na zahtjev policije ili Okružnog javnog tužilaštva, stručni radnici Centra dostavljaju socijalnu anamnezu s prijedlogom izricanja hitnih i zaštitnih mjera. Takođe, stručni radnici sudu daju prijedloge za izricanje hitnih i zaštitnih mjera, a koje su propisane Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici”, objašnjava Dragićeva.
Ističe da nakon što postupe po prijavi da se dešava nasilje u porodici, bilo da je na poziv policije, po zahtjevu stranke ili prema prijavi stručnog lica sa drugih poslova, škole ili drugih organizacija i ustanova, Centar preduzima sve neophodne radnje da se zaštiti žrtva nasilja, prioritetno sa maloljetnom djecom.
“Jedan od oblika privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja jeste smještaj u Sigurnu kuću, te organ starateljstva preduzima i sprovodi sve radnje privremenog zbrinjavanja žrtve. Dok je žrtva nasilja smještena u Sigurnoj kući, stručni radnici u kontinuitetu i u saradnji sa koordinatorima iz Sigurne kuće rade na izlaznoj strategiji žrtve nasilja, koja se upoznaje sa svojim pravima iz socijalne, porodično-pravne i dječje zaštite u Centru za socijalni rad”, kaže Dragićeva.
Prema njenim riječima, pored rada sa žrtvom nasilja, stručni radnici pozivaju i počinioce nasilja u Centar ili odlaze u kućnu posjetu.
“To se radi s ciljem suočavanja nasilnika s posljedicama njegovog ponašanja, mogućim sankcijama, podsticanjem pozitivnih promjena u ponašanju, upućivanjem u zdravstveni sistem, posebno lica koji imaju problema sa mentalnim zdravljem, sa bolestima zavisnosti od alkohola, narkoticima, ili se upućuju u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja na psihosocijalni tretman u vezi sa kontrolom bijesa, agresije i nasilničkog ponašanja”, rekla je Dragićeva.
Napominje da stručni radnici idu redovno na obuke kada je u pitanju tematika nasilje u porodici, zato što je prema žrtvama nasilja neophodan poseban pristup i senzibilnost, kao i stvaranje povjerenja od strane žrtve prema stručnom radniku.
“Centar za socijalni rad Banjaluka je s ciljem unapređenja svog rada u slučajevima nasilja u porodici i pružanja podrške i zaštite žrtvama nasilja u porodici formirao tim koji čine stručni radnici Centra, čime je obezbijeđeno stalno dežurstvo socijalnih radnika van radnog vremena, u dane vikenda i u vrijeme praznika”, kazala je ona i napomenula da su stručni radnici često izloženi riziku od nasilja.
“U našoj ustanovi imamo obezbjeđenje i nije nepoznato da su stručni radnici pozivali policiju jer su izloženi raznim verbalnim prijetnjama. Ponekad stručni radnici strahuju za svoje živote, jer i oni imaju svoje porodice, posebno kada znamo šta se dogodilo u Srbiji kada su nastradali stručni radnici iz Centra za socijalni rad. Međutim, tu je radno i životno iskustvo kao navika, stručnost u radu sa takvim strankama da se zna u kojoj situaciji i kako se ponašati”, zaključila je Dragićeva.
Podsjećamo, svaki dan u periodu trajanja kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, u saradnji sa Fondacijom “Udružene žene” Banjaluka, objavljujemo članak o temi rodno zasnovanog nasilja i sprečavanju i suzbijanju rodno zasnovanog i drugih oblika nasilja, a sve s ciljem veće dostupnosti informacija ženama koje su izložene nasilju.
Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” obilježava se od 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama i traje do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Pratite nas na našoj Facebook i
Instagram stranici, kao i na
X nalogu.
