Najbogatiji čovjek na svijetu, od 2002. godine naturalizirani Amerikanac Elon Musk, vlasnik mnogih prestižnih tvrtki poput Space X-a, Tesle, Neuralinka, osoba koja je prekrstila Twitter u X, zaželio se stabilnosti državne službe te će u novoj Trumpovoj administraciji voditi, uz Viveka Ramaswamyja, Odsjek za efikasnost vlade, akronima DOGE. Novoizabrani američki predsjednik Trump će u izjavi istaknuti kako će zajedničkim snagama “ovo dvoje divnih Amerikanaca utrti put njegovoj administraciji da demontira vladinu birokraciju, smanji suvišne propise, smanji rasipničke troškove i restrukturira federalne agencije”. Muskov partner će biti američki biotehnološki mogul Ramaswamy, koji je financijski uspjeh ostvario preko vlastite farmaceutske kompanije Roivant Sciences, a popularnost mu je donijela borba protiv woke ideologije, covidizma, klimatizma i sličnih -izama, koje se Viveku, Amerikancu indijskog porijekla, nikako ne sviđaju. Odlučivši kapitalizirati prisustvo u javnosti, Ramaswamy se odvažio na predsjedničku utrku kao kandidat republikanaca, ušao je u politički mainstream s bombastičnim idejama – htio je slati vojsku u Meksiko, podići glasačku dob na 25 godina i planirao smanjiti administraciju za nekih 75%, ali se kasnije povukao, ponizno i samozatajno, i iskazao punu podršku samom Donaldu Trumpu.
Njegov senior partner u revoluciji američke administracije ekscentrični je milijarder Elon Musk kojega je, unatoč mnogim biografijama te psihoanalitičkim, političkim i drugim analizama njegovog lika i djela poprilično teško jednoznačno odrediti. No, kao što je često i običaj, i analiza Muska započinje od ranog djetinjstva. Rodio se prije nešto više od pola stoljeća u Pretoriji, Južnoafrička Republika, a od mladosti je pokazivao rasni talent za programiranje i tehnologiju. Biografi spominju kako je s nepunih dvanaest godina unovčio vlastiti talent, prodavši videoigricu koju je sam razvio. Ako ova rana biznis epizoda svjedoči o Muskovom talentu, jedna druga oslikava njegov stav prema društvenim stvarnostima. Sa šesnaest je pak godina, nakon što je dobio kanadsko državljanstvo, napustio rodnu zemlju, budući da nije želio služiti vojni rok, koji je tada bio obavezan i odražavao je apartheidovsko ustrojstvo zemlje, s kojim se Musk nije slagao. Istovremeno, bio je izložen bullyingu od strane vršnjaka, tako da je jednom prilikom završio u bolnici s brojnim prijelomima, a otac – s kojim je imao kompleksan odnos, nije pokazivao previše želje da ga utješi već mu je govorio, pomalo spartanski, kako mora očvrsnuti. Muskov poduzetnički genij je revolucionaran i s kojim da se god tipom biznisa bavio, uvijek je stvarao dodatnu vrijednost: prva tvrtka Zip2 je revolucionizirala pristup informacijama iz poslovnih imenika, PayPal je inovirao online načine plaćanja, SpaceX pak svemirsku industriju, pomrsio je račune tradicionalnoj autoindustriji s Teslom i električnim automobilima.
Kada je kupio Twitter, za cilj si je postavio širenje slobode govora, što je u praksi dovelo do porasta najosebujnijih stavova, političkih i drugih, često utemeljenih u neke od ideja s tradicionalnog desnog spektra. Mnogi korisnici prinudno su migrirali na alternativne platforme, ali Musk sam je od investicije od 44 milijarde dolara – toliko ga je kontrolni paket Twittera izašao na kraju, dobio mnogo: novu platformu X će koristiti kao megafon za svoje stavove, vrijeđanja, stereotipe, a Donaldu Trumpu je vratio korisnički nalog koji mu je suspendiran kada su njegove pristaše pokušale državni udar na Capitol Hillu. Čini se da su tim Muskovim činom odnosi s Trumpom usmjereni u pozitivnijem smjeru, iako su u prošlosti imali par konfliktnih epizoda. Častili su se prethodno različitim terminima, ali čini se da ih je neka tajna nit naposljetku povezala: kritičari će reći da se radi o maniji za protagonizmom koja je očita kod obojice, a nije za zanemariti niti besramno širenje dezinformacija i autoritarni način liderstva; oni pak koji benignije interpretiraju odnos Elona i Donalda ističu kako ih je celebrity politika povezala, showbusiness ujedinio, a želja za moći potpuno sjedinila. U svom pobjedničkom govoru Trump je hvalio Muska kao super-genija i vizionara, a između redova se dalo zaključiti da je hvalio i Elona kao glavnog financijera, koji je injektirao maksimalan iznos zakonom dopušten od oko 75 milijuna dolara – neki su spominjali i veće iznose, u Donaldovu kampanju. Isplativa investicija, budući da je svega nekoliko dana nakon izbora Muskovo bogatstvo, kotirano na burzi, poraslo za oko 26,5 milijardi dolara, izračunali su financijski analitičari, s tendencijom daljnjeg rasta.
Dok mu u privatnom sektoru cvjetaju ruže, Muskova zadaća u Trumpovoj administraciji će biti da smanji troškove, poveća produktivnost, optimizira radne procese i predloži drastične reforme. Ambiciozni ciljevi kao da su posuđeni iz neke skripte organizacijskog menadžmenta – radi se o jeziku neoliberalizma, poprilično predvidljivom – koje će Musk, nakon duboke analize, pokušati primijeniti u američkoj administraciji s ciljem optimizacije državnog aparata. Hoće li karizmatični Musk revolucionizirati američki birokratski aparat ili će pak uvesti drastične promjene u vidu daljnjih deregulacija koje će pogodovati milijarderima kakav je on sam, a nauštrb ionako krhkog američkog socijalnog sustava – ostaje nejasno. No, jedno je sigurno: politika na koju smo navikli, statična, birokratizirana i pomalo dosadna, s novom Trumpovom administracijom na Muskov, svemirski pogon, uveseljavat će jedan dio javnosti, dok će kod drugoga izazivati strahove od političkog Armagedona.
