I dalje je neizvjesna sudbina imovine BHRT-a o čijoj se prodaji govori kako bi se vratio dug koji, samo prema Evropskoj radio-difuzijskoj uniji, iznosi više od 16 miliona maraka.
Iz vlasti kontinuirano obećavaju da će ovaj problem riješiti, ali se to do danas nije dogodilo.
Iz Udruženja novinara Bosne i Hercegovine upozoravaju da urušavanje javnog servisa znači urušavanje države i ako se ne osigura opstanak BHRT-a, pitanje je koja je sljedeća državna institucija na redu.
Nakon što je Općinski sud Sarajevo odbio uvažiti žalbu Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine o obustavi prodaje imovine BHRT-a, postavljaju se logična pitanja: šta dalje i na koji način.
EDIN FORTO, ministar prometa i komunikacija BiH
“Očekujem da Pravobranilaštvo, ako već nije, ide sa novim zahtjevom, a to je da se pokrene spor i da se ubilježi taj spor na imovinu kako bi se otežala prodaja te imovine. Inače, moj stav je da treba učiniti sve da ne dođe do prodaje imovine, jer ova situacija koju imamo duga BHRT-a prema Euroviziji, koji jeste 15 miliona, ali to za jednu državu nije toliko veliki dug.”
Dug za državu možda nije veliki, ali dogovora oko njegovog rješavanja nema. Ministar Forto smatra da se mora naći način obustave prodaje imovine BHRT-a i da Vijeće ministara rješavanje ovog problema treba uvrstiti u raspravu o budžetu za narednu godinu. Novinarka Milkica Milojević smatra da je nerješavanje ovog pitanja – nerješavanje jednog od ključnih stubova države i demokratskog društva.
MILKICA MILOJEVIĆ, novinarka
“Ispostavilo se da država Bosna i Hercegovina toleriše to što BHRT nema finansiranje, a nema finansiranje zato što zakone krši ko kako hoće. To je propast širih razmjera kad je u pitanju informisanje građanstva, kad je u pitanju stanje u medijima.”
Iz Udruženja novinara napominju da je još prije 15 godina na ovakav scenarij upozoravao tadašnji generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović, ali da niko, kada je to u pitanju, nije poduzeo ništa.
MARKO DIVKOVIĆ, Udruženje BH novinari
“On je samo ukazivao šta će se dogoditi ukoliko te stvari ne shvatimo ozbiljno i ne počnemo rješavati. A ključni krivci su Parlament Bosne i Hercegovine, Sud BiH i Sud u Banja Luci, da ne kažem sad ove političke garniture. Niko od njih nije uradio ništa ozbiljno.”
Nerješavanje finansijskih problema BHRT-a ili odgađanje rješavanja vodi u još veću dubiozu, smatra Divković, jer ako nemamo finansijski stabilan, tehnički održiv i urednički neovisan javni servis, mi kao država nemamo ni profesionalizam, ni ozbiljnost niti demokratsko društvo.
(BHRT)
