“Trenutna situacija u BiH zahtijeva oprez prije donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u cjelini”, piše u pismu koje je, u okviru predmeta Slaven Kovačević protiv BiH, britanska advokatska kancelarija Blackstone Chamber u ime visokog predstavnika Christiana Schmidta dostavila Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Iako je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava odobrio Schmidtu da se, kao treća strana, obrati Sudu, pod uslovom da ne govori o činjenicama i meritumu saog slučaja, visoki predstavnik je to prekršio. Schmidt je u pismu nekoliko puta ulazio u meritum predmeta Slaven Kovačevim protiv BiH.
“Ako se zaključi da se ovaj okvir može uskladiti s konvencijom samo na štetu mehanizama podjele vlasti, to bi dodatno moglo narušiti ionako krhke temelje BiH”, napisao je Schmidt.
POZIVA SE NA IZDVOJENO MIŠLJENJE AUSTRIJSKE SUTKINJE
U samom pismu Christian Schmidt se nekoliko puta poziva na izdvojeno mišljenje austrijske sutkinje Gabriele Kucsko-Stadlmayer koja je jedina glasala protiv odluke da se prihvati aplikacija Slavena Kovačevića. Štaviše, Schmidt navodi da je sutkinja Kucsko “ispravno primijetila” da se “proporcionalnost” trena prilagoditi kontekstima.
“Ovaj se slučaj tiče pravno i konceptualno drugačijeg pitanja, tj. navodnog prava elektora da bira iz neograničenog niza kandidata, uključujući i slučajeve u kojima svi birači, bez obzira na njihovu etničku pripadnost imaju samo ” dvostruko posredno’ pravo glasa”, kako je sutkinja Kucsko-Stadlmayer ispravno primijetila na 18. stranici svog izdvojenog mišljenja. Barem je otvoreno za raspravu treba li pretpostaviti da se ista analiza proporcionalnosti primjenjuje u ovim različitim kontekstima”, naveo je Schmidt obraćajući se Evropskom sudu za ljudska prava preko advokatske kancelarije iz Londona.
Istovremeno, Schmidt preispituje i stavove sudija Evropskog suda koji su glasali da se prihvati Kovačevićeva aplikacija. U pitanju je stav kojim je zaključeno da Slaven Kovačević nije mogao pravnu zaštiti tražiti od Ustavnog suda BiH, jer je njihov stav poznat kroz slučajeve Sejdić-Finci i Zornić.
“Vijeće Četvrtog odjela smatralo je da bi žalba Ustavnom sudu bila “obvezna na neuspjeh”, u svjetlu određenih odluka Ustavnog suda citiranih u Presudi. Visoki predstavnik s poštovanjem smatra da je obrazloženje Vijeća u tom pogledu u najmanju ruku otvoreno za ozbiljno pitanje, te poziva Veliko vijeće da pažljivo pregleda analizu sutkinje Kucsko-Stadlmayer o ovoj temi”, naveo je Schmidt.
Kao argument, Schmidt ponovo citira sutkinju Kucsko-Stadlmayer navodeći da je ona ispravno utvrdila da je “Ustavni sud BiH vrlo specifična institucija, različita od svih drugih ustavnih zajednica u Europi”.
Dakle, Christian Schmidt traži od Evropskog suda za ljudska prava da ne presuđuje u slučaju Kovačević, već da aplikanta uputi na Ustavni sud BiH.
“Visoki predstavnik smatra da bi bilo preuranjeno definitivno zaključiti da bi apelacija Ustavnom sudu neće biti učinkovit lijek”, napisao je Schmidt.
Christian Schmidt, naprije, plaši sudije u Strazburu da bi presuda Kovačević mogla destabilizirati BiH.
OCJENA TRENUTNE POLITIČKE SITUACIJE U BiH
“Ako i u mjeri u kojoj je potrebno procijeniti je li bilo kakvo miješanje u prava podnositelja zahtjeva prema članku 14. i/ili A1P12 razmjerno, visoki predstavnik poziva Veliko vijeće da uzme u obzir njegovu ocjenu trenutne političke situacije u BiH, kako je naveo u svojim periodičnim izvješćima glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Kao što je ovdje ukratko sažeto, izvješća pokazuju da je došlo do neviđenih napada na Daytonski sporazum i teritorijalni integritet, suverenitet i mrdti-etnički karakter BiH kao i njezinih institucija. Visoki predstavnik skreće pozornost Sudu na svoja posljednja četiri izvještaja koja pokrivaju razdoblje od izbora koji su predmet pritužbe podnositelja zahtjeva”, naveo je Chstian Schmidt.
Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je presudio da je Slaven Kovačević diskriminisan i po etničkoj i po teritorijalnoj osnovi jer nije mogao birati članove Predsjedništva BiH iz Republike Srpske i delegate iz RS u Domu naroda PS BiH. Nakon toga, agentice BiH bliske HDZ-u su od Evropskog suda zatražile reviziju postupka pozivaući se na izdvojeno mišljenje austrijske Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Sud je prihvatio da pred Velikim vijećem ponovo razmatra presudu. Christian Schmidt se, potom, umiješao u slučaj tražeći da iznese svoje mišljenje. Nije imao saglasnost Vijeća za implementaciju mira. Sud je dopustio Schmidtu da se obrati, ali da ne ulazi u meritum slučaja. No, visoki predstavnik je, kao što možete vidjeti, direktno navodio izdvojeno mišjenje sutkinje iz Austrije kao relevantan stav o određenim pitanjima iz predmeta.
RADIKALAN ZAOKRET
No, zanimljivo je kako je za Schmidta prije godinu presuda u slučaju “Kovačević” bila ohrabrenje na putu ukidanja diskriminacije, a sad nastoji da ukine presudu.
Povodom odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” kratkom izjavom 30. augusta 2023. godine oglasio se visoki predstavnik Christian Schmidt.
“Ovo je novo ohrabrenje da tražimo način da izbjegnemo diskriminaciju i da odgovorimo zahtjevima evropskih standarda i zahtjevima Evropske konvencije o ljudskim pravima”, rekao je tada Schmidt.
Podsjetimo, apelant Slaven Kovačević tada je rekao da je OHR ovom presudom osramoćen.
– Svi koji govore da BIH treba ostati sa dva entiteta i tri naroda, to rade oni koji neće da BIH postane članica EU. Jako me interesuje šta će reći zemlje Kvinte. Jako me zanima šta će reći OHR koji je ovom presudom osramoćen. Visoki predstavnik je pokušao da uvede etnički izborni prag, a onda je to pretvorio u etnički količnik za jedna od entiteta, ali koji mora biti usaglašen sa Ustavom BIH.
Ovdje kaže ne! Svaki građanin mora imati jednako pravo. Jako me zanima šta će reći Delegacija EU. U Briselskom sporazumu govore da će se desiti ograničene reforme Ustava, uz naglasak da se provedu sve presude Evropskog suda, rekao je Kovačević i dodao:
– Ima onih koji govore kako se ova presuda neće provesti. Ja ću se postaviti nešto čvršće od ostalih apelanata, ona će biti implementirana samo kada ja kažem da sam zadovoljan.
Dodao je da će biti zadovoljan samo onda kada nestanu razlozi za podnošenje apelacije.
– Krivično je djelo neprovođenje presude Evropskog suda, kao što je krivično djelo i neprovođenje Ustavnog suda BIH. Tako da oni koji govore da je teško i podstrekava da se ne provodi ova presuda, neka znaju da podstrekivanje ima jednako obilježje krivičnog djela kao i neprovođenje, kazao je tada Kovačević.
No, što se dogodilo s visokim predstavnikom Schmidtom u posljednjih godinu dana? Kako je od dužnosnika koji pozdravlja presudu Suda za ljudska prava došao do inicijative za ukidanje presude, još uvijek nije poznato.
Hoći li doista Schmidt otići iz Bosne i Hercegovine „obojen“, izgubiti povjerenje, osjećaj da je nepristrasan, dobiti imidž čovjeka koji je pristrasan u odnosu na HDZ i hrvatsku stranu, kako to tvrdi lider SDA Bakir Izetbegović, ostaje da vidimo!?
(SB)
