Osman Lindov, profesor saobraćajne struke bio je danas, 18. jula, gost na BHRT-u te je govorio o izgradnji Koridora Vc, kao i o cestovnoj strukturi u Bosni i Hercegovini.
“Ovaj projekat je nekada bio najvažniji, više nije. Vratimo se u 1997., ja bio na kamenu temeljcu. 1997. godine je kod Visokog položen kamen temeljac za Koridor Vc. Tad za fakultet za saobraćaj i komunikacije zajedno sa fakultetom prometne znanstvenosti i akademijama pokušao da se dobije taj koridor koji se dobio. Od tada je prošlo 27 godina. Kada podijelimo 126 kilometara s tim brojem, 5 kilometara godišnje smo gradili. I sad smo iscjepkali te dionice na lotove i svako probijanje rupe ozvaničimo kao uspjeh na projketu. Gospodo draga, mi smo samo po 5 kilometara gradili. Iscjepkali smo tu dionicu i nismo shvatili da je to najvažniji razvojni projekt Bosne i Hercegovine”, rekao je Lindov.
On je pojasnio da ovo nije pitanje saobraćajnih projekata, nego razvojnih projekata.
“Da smo shvatili da je to razvojni, ekonomski, privredni projekt najvažniji za Bosnu i Hercegovinu, vjerovatno bismo dosta smanjili transportne troškove, a time bi se i smanjila potrošačka korpa i svega toga što ide uz razvoj transporta i komunikacije na području Bosne i Hercegovine. Nismo shvatili i od 6 dionica napravili smo 40-50 dionica po 4-5 kilometra i smatramo da je to uspjeh. Uspjeh bi bio da smo do 2020. godine završili Koridor Vc”, istakao je Lindov.
Vjeruje da Koridor neće biti završen ni 2025. ni 2028. jer nismo shvatili razvoj tog Koridora, ni Koridora kao cjeline sa željeznički i cestovnim koridorom.
“Nismo formirali cestovnu korporaciju na nivou Bosne i Hercegovine, danas se lokalne zajednice bave onim što se zove međunarodni najvažniji projekat i obustavljaju neku gradnju. I dan danas Ministarstvo transporta ne shvata da ono treba voditi ovu priču i formirati cestovnu korporaciju koja bi se bavila međunarodnim transportnim koridorima za šta im Ustav daje pravo. Da bi se mogli dijelove koncesije davati. Taj tunel, ako će se još koncesije morati plaćati, nećemo završiti ni 2035. godine. Ali da vidimo šta će biti”, rekao je Lindov.
Zašto se odužila izgradnja Koridora Vc?
Lindov tvrdi da je razlog svemu tome neznanje.
“Neće da koriste znanje stručnjaka. Govorimo o 97. godini kada su stručnjaci razgovarali o tome, poslije toga su krenuli neki drugi stručnjaci ne shvatajući šta je problem”, pojasnio je.
Profesor saobraćajne struke je pojasnio da je svaki uspjeh dobar, ali ne može se po 5 kilometra godišnje otvarati i od toga praviti uspjeh. Uspjeh bi bio da smo završili koridor i otvorili nove cestovne pavce o kojima govorimo i da smo krenuli.
“Moramo prvo formirati institucije. Pitajte direkcije u oba entiteta za autoceste koje su formirane. Mi smo jedina zemlja koja ima dvije akcize, a ne gradimo ni metra od tih akciza. Dvije akcize smo uveli, opteretili smo građane i privredu kroz to, a nismo napravili tim ljudi koji će implementirati taj projekat”, kazao je.
Lindov je poručio da na kraju problem je uvijek finansiranje i od EIB-a i od EBRD-a.
“Te pare nismo kroz adekvatan dinamičan plan implementirali. Nekada je ovaj projekt koštao 4 milijarde, sad je to puno više. Pare nisu bile problem za izgradnju. Problem je što smo izgubili šansu kroz ove godine neizgradnje koridora. Zaokret je golemi posljednjih godina. EU neće više u velikoj mjeri finansirati koridore i mislim da ćemo imati probleme”, rekao je Lindov.
Ali i za to ima rješenje. I tad se, kaže Lindov, predlagalo da se neke dijelove daju pod koncesiju, da napadnemo cijelu trasu, da je podijelimo na neke adekvatne lotove, ali čini se da se to malo namjerno radi pa da se svaka rupa otvara ili otovrimo Ivan Sedlo tunel i zatvorimo jednu cijev.
Da smo imali Koridor Vc, danas bismo sačuvali veliki broj Bosanaca i Hercegovaca koji su poginuli u saobraćajnim nesrećama koje su se dogodile mimo autocesta.
“Mi danas nemamo strategiju cestovne izgradnje na nivou Bosne i Hercegovine. Nismo nikada tu strategiju radili. Da smo Koridor Vc završili do 2020. godine, nastavili bismo druge ceste, da dođemo do 1.000 kilometara autocesta na teritoriji BiH i imali bismo nekoliko hiljada manje poginulih u nesrećama u odnosu na ono što sad imamo. Nismo formirali instituciju koja će se jasno tim baviti. Vjerovatno će to tako ostati i naredne godine ćemo o ovoj temi govoriti”, zaključio je profesor.
