Kako bi se zadržao napredak u približavanju stepenu razvoja Evropske unije, region se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta – navodi se u novom, danas objavljenom, izvještaju Svjetske banke.
Ekonomski rast na zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025., budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod tri posto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom.
Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će tri posto u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026, a zatim na 3,6 posto u 2027.
– Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana. Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja – kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Da bi „otključao” ekonomski rast, zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite i povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost.
Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtijevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se podstiče ekonomski rast, uporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Podsticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforme državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima omogućit će firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet usluga.
Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da podstakne digitalna i zelena unapređenja, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.
(Vijesti.ba / FENA)
Bosnia Press
NAPOMENA: Ovaj sadržaj možda podliježe zakonu o autorskim i srodnim pravima. Sadržaj sa Bosnia Press je dozvoljeno kopirati i prenositi, uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka na preuzeti sadržaj. Za više informacija molimo pogledajte i upoznajte se sa Pravila korištenja. Hvala što pratite Bosnia Press.