Tim povodom prisutnima se obratio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, poručivši da je obaveza svih da se sjećaju, govore i djeluju kako bi pravda bila zadovoljena.
Bećirović je podsjetio da je u Prijedoru i okolini ubijeno više od 3.176 nevinih civila, među kojima i 102 djece.
“Ovdje smo da iskažemo pijetet i poklonimo se sjenama nedužno ubijenih”, rekao je, naglasivši da su ti zločini među najtežima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
On je podsjetio da su ti zločini izvršeni u okviru velikodržavnog projekta agresije na nezavisnu i međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Istaknuo je kako se takvi zločini ne smiju zaboraviti te da je važno da se o njima govori i piše, ali i da se aktivno radi na njihovom sankcionisanju.
“Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju dokazao je da su nad civilima Prijedora i okoline počinjeni teški zločini protiv čovječnosti. U presudi protiv Radovana Karadžića utvrđeno je da je Prijedor bio jedno od središta etničkog čišćenja u BiH”, rekao je Bećirović.
“Općina Prijedor bila je mjesto gdje su sistematski ubijani, zatvarani i progonjeni Bošnjaci i Hrvati s ciljem njihovog trajnog uklanjanja”, dodao je.
Bećirović je posebno naglasio da se nikada neće odustati od traganja za nestalima, kao ni od procesuiranja ratnih zločinaca.
Podsjetio je i na sramno obilježavanje nesrpskog stanovništva u Prijedoru bijelim trakama, što je, kako je rekao, čin podsjećanja na najmračnije dane evropske historije.
“Zločinačka ideologija u čijem središtu su krv, tlo i ideja o nebeskom narodu uvijek donosi patnje. Tamo gdje je zavladala ideja o velikoj Srbiji, zavladala je i smrt”, kazao je.
Citirao je i američkog tužioca Roberta Jacksona koji je 1945. godine u Nürnbergu rekao: “Nedjela koja pokušavamo osuditi i kazniti su bila tako zla da ih ljudska civilizacija nije mogla trpjeti, ostaviti nezapaženim, inače ona ne bi mogla takvo ponavljanje preživjeti”.
Bećirović je poručio da i danas dobronamjerni ljudi moraju ponavljati te riječi i upozoravati da je kratak put od zaborava do ponavljanja zločina.
“Naša je dužnost da budemo glas onih kojih više nema”, rekao je i dodao da dobronamjerni ljudi moraju govoriti bez mržnje, svjesni da je ona “najočigledniji znak nemoći”.
Pozvao je na borbu protiv predrasuda i stigmatiziranja ljudi na osnovu njihove vjerske, etničke ili druge pripadnosti.
Bećirović je podsjetio da se u arhivima Haškog tribunala nalazi ogromna količina građe – milioni stranica, tonskih i video zapisa – koja je ključna za očuvanje istine. Kazao je da već više od dvije godine radi na tome da se ta arhiva pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
“Nama trebaju dugoročne strategije i akcije koje imaju vrijednost za budućnost države”, poručio je.
Dodao je da borba za istinu nije jednodnevna, već da se vodi u zakonodavstvu, obrazovanju, institucijama i svakoj učionici.
“Zagovaranjem istine dajemo najbolji doprinos budućnosti Bosne i Hercegovine. Ne zaboravimo, ubijanje istine je ubijanje i prošlosti i budućnosti”, kazao je Bećirović.
“Mi pamtimo, jer ako prestanemo pamtiti, zlo nam se može opet dogoditi. Naše pamćenje nije stvar izbora, ono je sudbinski važno za nas”, poručio je.
Bosnia Press
NAPOMENA: Ovaj sadržaj možda podliježe zakonu o autorskim i srodnim pravima. Sadržaj sa Bosnia Press je dozvoljeno kopirati i prenositi, uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka na preuzeti sadržaj. Za više informacija molimo pogledajte i upoznajte se sa Pravila korištenja. Hvala što pratite Bosnia Press.