U studiji koja je bila u fazi recenzije, od 1.200 ljudi je zatraženo da riješe ili 15 matematičkih zadataka s razlomcima ili osam osnovnih zadataka razumijevanja pročitanog, sa i bez umjetne inteligencije.
U oba eksperimenta, grupa s umjetnom inteligencijom imala je pristup tehnologiji za većinu pitanja, ali je morala odgovoriti na nekoliko pitanja bez nje.
Oni u grupi s umjetnom inteligencijom imali su veću vjerovatnoću da ispravno riješe probleme u početku, ali kada je umjetna inteligencija uklonjena, pogriješili su u više pitanja ili su ih u potpunosti preskočili.
Učesnici su također imali manju vjerovatnoću da istraju u rješavanju problema, što je jedan od najvažnijih načina za stjecanje vještine.
– Ako se takvi efekti akumuliraju tokom mjeseci i godina korištenja umjetne inteligencije, mogli bismo na kraju stvoriti generaciju učenika koji su izgubili sklonost da se produktivno bore bez tehnološke podrške – navodi se u izvještaju.
Ljudi nakon korištenja umjetne inteligencije očekuju trenutne odgovore i gube iskustvo samostalnog rješavanja izazova.
Tehnologija također uklanja produktivnu borbu koju ljudi razvijaju prilikom rješavanja problema, što otežava održavanje tog znanja.
Iako se ovo na prvi pogled čini malim, moglo bi uzrokovati dugoročne izazove tokom godina.
Istraživači predlažu da se umjetna inteligencija gradi imajući na umu dugoročne ciljeve, da može “znati” kada ne treba pomoći korisniku, da bude dobar mentor koji nudi smjernice učeniku koji ima problema, ali neće riješiti problem umjesto njega.
Bosnia Press
NAPOMENA: Ovaj sadržaj možda podliježe zakonu o autorskim i srodnim pravima. Sadržaj sa Bosnia Press je dozvoljeno kopirati i prenositi, uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka na preuzeti sadržaj. Za više informacija molimo pogledajte i upoznajte se sa Pravila korištenja. Hvala što pratite Bosnia Press.