Razmišljate o kupovini polovnog hibrida? Baterija nije jedini rizik – ovo može biti još skuplje iznenađenje

Polovni hibridi na tržištu imaju vrlo dobar imidž. Mnogi kupci ih smatraju pametnijim izborom od klasičnih benzinaca i dizelaša jer troše manje goriva, često dolaze iz mirnije gradske vožnje i, barem na papiru, imaju motor koji ne radi neprekidno.

Logika zvuči uvjerljivo, ako se automobil dio vremena kreće na električni pogon, benzinski motor bi trebao biti manje opterećen i samim tim dugotrajniji.

Baterija je prvo čega se kupci pribojavaju, ali se kod mnogih hibrida upravo ona može relativno lako provjeriti.

Dijagnostika pokazuje stanje napunjenosti, odstupanja između ćelija, greške sistema i opće stanje visokonaponskog sklopa.

Kod provjerenih modela, posebno onih s urednom servisnom historijom, hibridna baterija često nije najveći problem.

Mnogo veći rizik predstavlja benzinski motor, jer njegovo stvarno stanje ne zavisi samo od broja pređenih kilometara, već i od načina vožnje, servisnih intervala i kvaliteta ulja koje je godinama korišteno.

Hibridni pogonski sklop radi drugačije od klasičnog motora. U gradskoj vožnji motor se neprestano pali i gasi, ponekad i desetine puta tokom jedne kraće relacije.

Svako pokretanje događa se u trenutku kada ulje tek treba brzo doprijeti do svih opterećenih dijelova motora, a on često nema dovoljno vremena da dostigne optimalnu radnu temperaturu.

Ako se zatim od njega iznenada zatraži snažno ubrzanje, punjenje baterije ili vožnja većom brzinom, opterećenje dolazi vrlo brzo, često nakon perioda rada dok je motor još hladan ili samo djelimično zagrijan.

To ne znači da su hibridi loši ili da njihovi motori imaju kratak vijek trajanja. Naprotiv, mnogi modeli dokazali su se kao izuzetno pouzdani i dugovječni.

Međutim, zahtijevaju redovno održavanje i korištenje ulja odgovarajuće specifikacije. Kod modernih hibrida često se preporučuju ulja niske viskoznosti, poput 0W-20, jer se brže raspoređuju nakon hladnog starta, smanjuju unutrašnje trenje i bolje odgovaraju čestim ciklusima paljenja i gašenja motora. Ipak, sama oznaka viskoznosti nije dovoljna.

Važne su i specifikacije koje propisuje proizvođač, kvalitet aditiva, otpornost ulja na oksidaciju te njegova sposobnost da zadrži zaštitni sloj u promjenjivim uslovima rada.

Kod kupovine polovnog hibrida zato nije dovoljno pitati samo: “Je li baterija dobra?”

Potrebno je provjeriti koliko često su mijenjani ulje i filteri, da li su servisni intervali poštovani ili skraćivani, da li je automobil uglavnom vožen na kratkim gradskim relacijama i postoji li uredna servisna dokumentacija.

Hibrid koji je veći dio svog radnog vijeka proveo kao taksi, dostavno vozilo ili u isključivo gradskoj vožnji može biti znatno više opterećen nego što to pokazuje sama kilometraža. S druge strane, uredno održavan hibrid s većim brojem pređenih kilometara može biti sigurnija kupovina od vozila s manjom kilometražom, ali bez jasne historije održavanja.

Posebnu pažnju treba obratiti na plug-in hibride. Kod njih se benzinski motor može dugo uopće ne uključivati, naročito ako se automobil redovno puni i vozi na električni pogon.

To zvuči idealno, ali znači i da gorivo može dugo stajati u rezervoaru, motor može mjesecima raditi vrlo malo, a zatim se na autocesti iznenada uključiti pod većim opterećenjem.

Takav način rada dodatno naglašava važnost kvalitetnog motornog ulja i redovne zamjene, bez obzira na to što se automobil, subjektivno gledano, “malo vozio na benzin”.

Prije kupovine polovnog hibrida najbolji pristup je kombinovati dijagnostiku hibridnog sistema i klasični mehanički pregled vozila.

Potrebno je provjeriti stanje baterije, invertera i elektromotora, ali i poslušati rad benzinskog motora pri hladnom startu, provjeriti eventualna curenja, potrošnju ulja, stanje rashladnog sistema te moguće greške u radu.

Tokom probne vožnje posebnu pažnju treba obratiti na glatkoću prelaska između električnog i benzinskog pogona, kao i na eventualne neobične vibracije, trzaje ili zvukove prilikom pokretanja motora.