Rasprava o prijedlogu zakona o podršci osobama sa invaliditetom: “Zamjerke o načinu verifikacije, šta je sa djecom?”

Prijedlog zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u FBiH, još jednom je podijelio udruženja koja predstavljaju osobe sa invaliditetom.

Argumente ZA i PROTIV zakona, te stavove vezane za status lica sa invaliditetom u FBIH u programu N1 su iznijeli Edo Čelebić, predstavnik Mreže udruženja u Federaciji BiH “Moje pravo”, Almir Šahmanija, direktor Saveza distrofičara Federacije BiH i predsjednik Vijeća organizacija osoba s invaliditetom Federacije BiH i Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBIH.

Kako je istakao Edo Čelebić, njegovo udruženje je i ranije iznosilo zamjerke na konkretne članove ovog zakona.

“Drago mi je da imamo priliku da sjednemo zajedno i pokušamo naći neko rješenje. Radi se o različitim pogledima na isto pitanje i rješavanje problema. Mi smo iznosili zamjerke na konkretne članove ovog zakona. Tiču se osnovice za utvrđivanje invalidnina. Imali smo zamjerke kada je u pitanju verifikacija, jer smatramo da to nije dobar način da se utvrdi da li je neko zloupotrijebio dobivanje statusa osobe sa invaliditetom“, kazao je i pojasnio:

“Djeca sa 15 godina dobivaju trajna rješenja o invaliditetu. Ministar Delić je već ranije objasnio da djeca neće biti obuhvaćena ovim propisom, ali to u zakonu ne piše. 26. ćemo imati razgovore dodatno”.

MInistar Adnan Delić je kazao da zakon podrazumijeva donošenje pravilnika, te da svi zakoni podrazumijevaju podzakonske akte.

“Volio bih da krenemo od početka i odgovorimo sva pitanja. Zakon propisuje opšte okvire i jedinstvena načela koja treba da se dalje regulišu na kantonalnom nivou. Što se tiče samog zakona, on podrazumijeva donošenje pravilnika. Ne možete definisati bilo šta tako detaljno u zakonu. Svi zakonu podrazumijevaju podzakonske akte koje propisuje ministar koji će potpisati i tehničku verifikaciju kada je u pitanju sama verifikacija. Verifikacija se ne odnosi na iznos i verifikaciju invladiteta. Odnosi se isključivo na invaliditet za koji osobe primaju naknadu. Mi osobe sa invladitetom procjenjujemo po onome što oni ne mogu, a međunarodna kvalifikacija podrazumijeva da obrnemo logiku. Po tome želimo da uskladimo i svoje zakone. To procjenjuju isključivo doktori, ali mi želimo da uključimo i socijalne radnike“.

Naglašava da sve što se radi, isključivo ide u korist osoba sa invaliditetom.

“Ovo sve što radimo ide isključivo u korist osoba sa invaliditetom. Nećemo obuhvatiti djecu, ali želimo da razdvojimo osobe koje imaju trenutno stanje bolesti što nije konačni invaliditet i nešto što je proces starenja. Imamo ljude koji procesom starenja su na tuđoj njezi i to onemogućava osobe sa invaliditetom da ostvare veća prava“.

“Na isplati osoba sa invaliditetom imamo 49.000 osoba. Od 2009. do 2023. godine se njihova osnovica nikada nije povećala za marku. Od prošle godine izmjenama osnovnog zakona ta naknada se uduplala. Trenutno je maksimalna 728 KM.

Osobe sa invaliditetom ne primaju socijalnu pomoć, ovo nije socijalna pomoć nego nadoknađivanje materijalne podrške za sve ono što se zove izjednačavanje mogućnosti osoba sa invaliditetom i osoba bez invaliditeta”.

Šta definiše Zakon?

Zakon ne definiše ocjenjivanje bilo čijeg invaliditeta, ističe ministar.

“Zakon nikad nije definisao ocjenjivanje bilo čijeg invaliditeta, postoji nešto što se zove lista invaliditeta što određuje stepen invaliditeta. To se nije mijenjalo slovom i zarezom, niti će se mijenjati”.

Almir Šahmanija ipak smatra da korijen problema datira iz 2009. godine.

“Sve ovo što ministar kaže do neke mjere stoji. Ja ću se vratiti u 2009. godinu i to je izvor svega. U jednom momentu smo imali 150.000 ljudi uvedenih u pravo i to je bio problem sa osobe sa najtežim invaliditetom. Tada je došlo do probijanja svih vrsta budžeta i vlada koja ima mogućnost i po ovom sada zakonu o socijalnoj zaštiti, smanjila je koeficijent svima zajedno”.

Dodaje da su tokom vremena sve naknade rasle, osim onih za osobe sa invaliditetom.

“Poslije tih izmjena krenulo se u izradu na osnovu UN konvencija o ljudskim načelima. Prethodni ministar, ne mogu reći, ministar Delić pokušava da ispravi sve što se može i poboljša. Taj zakon je nekih 7-8 godina malo rađen, malo stajao u ladicama. Sva druga primanja su rasla, samo su naknade za osobe sa invaliditetom ostale na istom nivou. Krenuli smo da to promijenimo, nismo naišli na odziv tada u Ministarstvu”.