U Federaciji danas odgovara profesorica na Univerzitetu Columbia i bivša glasnogovornica OSCE-a u BiH – Tanya Domi. Intervju prenosimo u cijelosti:
Gospođo Domi, kako vidite aktuelnu političku situaciju u BiH, uzimajući u obzir djelovanja vladajuće koalicije u RS-u? Konstantno podizanje tenzija i blokade rada?
Nisam iznenađena tim tenzijama u toj koaliciji jer Milorad Dodik je jednostavno takva osoba.
On se suočava sa sudskim progonom, on čini se da je bio na pogrešnoj strani u mnogim pitanjima, i kada ste političar, želite biti učinkovit, morate se susresti s ljudima tamo gdje im je nešto potrebno i morate uraditi te stvari.
Njemu će biti teško da zadrži tu koaliciju, ako to ne učini.
Međunarodna zajednica uporno upozorava na poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Prema Vašem mišljenju, imaju li mehanizme kojima mogu konkretnije djelovati?
Apsolutno da imaju. Međunarodna zajednica ima sposobnost da se time bavi. Problem s kojim se suočava međunarodna zajednica u BiH i u Uredu visokog predstavnika uključujući bilateralne partnere kao što su SAD – nije se djelovalo kada je Dejtonski mirovni sporazum napadan. To Dodik konstantno radi i godinama poziva na secesiju.
Dobro je ako se on izvede pred lice pravde.
Ali visoki predstavnik nije poduzeo nikakve direktne radnje zbog njegovih poziva na secesiju.
Međunarodna zajednica upozorava, ali ne slijede akcije, a postoje mogućnosti. Te mogućnosti su na raspolaganju visokom predstavniku. On je najavljivao da će koristiti bonske ovlasti.
Bit će zanimljivo na koji način će visoki predstavnik iskoristiti bonske ovlasti, ako to učini.
Voljela bih da vidim da se on počne baviti svim tim kontinuiranim prijetnjama iz Republike Srpske.
Voljela bih da se on bavi negiranjem genocida, mnoge političke ličnosti su negirale ono što se tamo desilo, to je neprihvatljivo, to je nastavak genocida samo drugim sredstvima.
Nešto konkretniji potez dolazi iz SAD-a u vidu sankcija, tzv. crna lista. Je li to dobar način za promjenu ponašanja određenih pojedinaca koji djeluju antiustavno?
Da, to su malo konkretnije stvari. Te stvari koje su uradile SAD i te sankcije to je povezano sa sukobom interesa i osobama kao što je Dodik.
Činjenica je da se EU nije pridružila tim sankcijama i to je nešto što mora da se desi kako bi on promijenio svoje ponašanje.
Možda Dodik ima manje novca na svom bankovnom računu, ali on i dalje podriva Dejtonski mirovni sporazum svojim djelovanjem.
Imam određene zabrinutosti u pogledu sankcija zbog toga što to nije dovelo do promjene ponašanja. Ukoliko bi SAD i EU zajednički izrekle sankcije – to bi imalo učinkovitije posljedice.
Je li naša zemlja u vrhu prioriteta SAD-a, ali i Evropske unije?
Zapadni Balkan i BiH nisu prioriteti. Ambasador SAD-a je ponovio da SAD podržava suverenitet BiH. Ali ono što je na stolu predsjednika Joea Bidena, on ima informacije šta se ovdje dešava, i State Department je uspio da upravlja situacijom, koja je dosta dinamična, ali mi ne iniciramo nikakve korake kako bismo pomogli zemlji da provede reforme ustava. To je američko naslijeđe i SAD bi trebao pokrenuti inicijativu. BiH, Kosovo i Crna Gora nisu tu u fokusu, s obzirom na ulazak Rusije i Kine u regiju. EU ne shvata Kinu dovoljno ozbiljno, ljudi vole njihov novac. EU može puno bolje, mogli bi pojačati svoj angažman u regiji.
Hoće li biti mirno na Zapadnom Balkanu u narednom periodu?
Napadi u Banjskoj prošle godine su bili jako zabrinjavajući.
To je bio trenutak kada se moglo desiti svašta, moglo je možda završiti i nekim ratnim dešavanjima.
To je bio izrazito opasan trenutak i te stvari u svakom trenutku mogu krenuti po zlu. Postoji dosta napetosti u regiji koje se nisu razriješile i najmanja stvar bi mogla izazvati nasilje.
SAD i EU ne žele još jedan rat, ali oni su bili previše obazrivi prema pojedincima i institucijama koje izazivaju nemire u regiji.
(Vijesti.ba)
